Kristof Haselbah  [ DW ]

19. 07. 2024. 06:52

Kako se Berlin priprema za eventualni povratak Trampa?

Fotografija koja je za samo nekoliko minuta nakon atentata obišla svijet ima ogromnu simboličku snagu: Donald Tramp s krvavim licem, podignute pesnice ispred američke zastave.

Na stranačkom kongresu republikanaca u Milvokiju Tramp je uz gromoglasan aplauz zvanično proglašen za predsjedničkog kandidata. Mnogi u SAD vjeruju da sada više ništa neće moći da ga zaustavi.

U to vjeruju – ili bolje rečeno: toga se pribojavaju – i njemački političari. Neki nijesu krili svoju antipatiju prema Trampu. Kancelar Olaf Šolc je na samitu G7 u junu u Italiji jasno stavio do znanja da bi mu draže bilo da Džo Bajden osvoji još jedan mandat.

Transatlantski stručnjak Dominik Tolksdorf iz Njemačkog društva za spoljnu politiku je protiv takvog javnog zauzimanja za jednu stranu. „Svi znaju šta je na kocki, ali njemački političari nemaju uticaja na američke izbore. Oni bi trebalo da se pripreme, ali je bolje da se uzdrže od anti-Tramp retorike“, kaže Tolksdorf za DW.

Džej Di Vens: „Nije me briga šta se događa s Ukrajinom“

Nominacija Džej Di Vensa za potpredsjednika u slučaju Trampove izborne pobjede izazvala je zabrinutost u Njemačkoj, naročito kada je riječ o podršci Ukrajini. Vens je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji (MSC) u februaru „vrlo jasno stavio do znanja koliko brzo bi Tramp i on predali Ukrajinu Putinu“, napisala je kopredsjednica njemačkih Zelenih Rikarda Lang na platformi Iks.

Vens je 2022. godine u jednom podkastu otvoreno rekao: „U stvari me nije briga šta se događa s Ukrajinom.“ Šef Minhenske konferencije Kristof Hojzgen napomenuo je u razgovoru za novinsku agenciju Rojters da je Vens u Minhenu jasno iznio svoj stav: „SAD će u budućnosti postaviti druge prioritete, Evropa će morati sama da se pobrine za svoju odbranu i da takođe od SAD preuzme glavni teret podrške Ukrajini.“

Vens je rekao i nekoliko stvari o Njemačkoj koje se većini njemačkih političara neće svidjeti. Osim što se žalio na nedovoljne njemačke napore po pitanju odbrambene politike, on je njemačku energetsku politiku nazvao „idiotskom“.

Govoreći o usponu njemačke desničarske stranke AfD, Vens je u februaru u jednom intervjuu rekao da je razlog za to „rastući otpor masovnoj migraciji“, te da evropske elite ne slušaju obične ljude.

Nadalje, Vens se zalaže za carine na uvoz kako bi zaštitio domaću, američku industriju, što bi posebno pogodilo izvozno orijentisanu Njemačku.

Njemačka zavisnost od SAD dodatno je porasla

Nije novost da Njemačka i Evropa moraju više da ulažu u svoju odbranu. Donald Tramp je to ponavljao tokom svog predsjedničkog mandata od 2016. do 2020. Program američkih republikanaca usvojen u Milvokiju to još jednom potvrđuje: „Republikanci će jačati saveze osiguravajući da naši saveznici ispune svoje obaveze i ulažu u našu zajedničku odbranu.“

„Problem je u tome što su Njemačka i Evropa danas mnogo ’ranjiviji’ nego 2016. godine, jer Rusija prijeti, ne samo Ukrajini, već čitavoj Evropi, a Evropa bezbjednosno još uvijek veoma zavisi od SAD“, ističe Tolksdorf, ali i dodaje da Evropljani danas barem mogu bolje da procjene Trampa nego 2016.

„Za njemačku vladu bi najbolje bilo da se priprema za moguće Trampovo predsjedništvo povećanjem podrške Ukrajini i pripremom na to da će u budućnosti morati da pruži i organizuje mnogo veću podršku“, savjetuje taj transatlantski stručnjak. On naglašava da Njemačka mora da se pripremi i za sljedeći zahtjev Trampove administracije: „Ako želite da budete sigurni u našu podršku u NATO, vi Evropljani morate da se pokažete kao pouzdani partneri, što znači da morate mnogo više sami da ulažete i doprinosite zajedničkoj odbrani.“

Američko dugometno oružje u Njemačkoj u Trampovom interesu

Njemačka je već započela preokret i znatno više ulaže u odbranu, uglavnom zbog ruske prijetnje. Još jedan korak preduzeo je kancelar Olaf Šolc prije nekoliko dana na samitu NATO u Vašingtonu. Dogovorio je s predsjednikom Bajdenom stacioniranje američkog oružja dalekog dometa u Njemačkoj.

„Mnogi od tih sistema naoružanja o kojima se sada radi pokrenuti su upravo u Trampovom mandatu“, kaže za DW Tim Tiz iz Instituta za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku u Hamburgu. „Osim toga, prema ministru odbrane Borisu Pistorijusu, Njemačka bi trebalo sama da plati njihovo stacioniranje. Čini se da njemačka vlada gotovo preventivno predviđa moguće zahtjeve budućeg predsjednika Trampa.“

Njemačka delegacija u Milvokiju

Mnogi njemački političari s užasom se sjećaju prve Trampove predsjedničke kampanje. Njegova pobjeda tada je većinu zatekla nespremnom, jer su bili uvjereni da će predsjednica postati Hilari Klinton iz Demokratske stranke.

Koliko je tada bio dubok jaz između Trampa i njemačke politike – i još uvijek je – pokazala je izuzetno nediplomatska izjava tadašnjeg njemačkog ministra spoljnih poslova Frank-Valtera Štajnmajera. Tokom američke predsjedničke kampanje 2016. Štajnmajer je Trampa nazvao „propovjednikom mržnje“.

Ovoga puta Berlin želi da bude bolje pripremljen. Mihael Link (FDP), koordinator za transatlantsku saradnju u Ministarstvu spoljnih poslova, nekoliko poslanika Bundestaga i njemački ambasador u Vašingtonu bili su posmatrači na kongresu Republikanske stranke u Milvokiju. „Moraćemo da sarađujemo s bilo kojim predsjednikom, jer se u transatlantskom odnosu ne radi o ličnim preferencijama, već o centralnoj i nezamenjivoj konstanti spoljne politike Savezne Republike Njemačke“, objasnio je Link.

Usmjeriti kontakte prema republikancima, ali ne prema Trampu

Političari vladajućih stranaka, SPD, Zelenih i FDP, dugo su zanemarivali kontakte s američkim republikancima zbog velikih ideoloških razlika. U međuvremenu sve više njemačkih političara zagovara takve kontakte, uključujući i Nilsa Šmida, portparola SPD za spoljnu politiku.

Ministarka spoljnih poslova iz redova Zelenih, Analena Berbok, nedavno je tokom posjete SAD namjerno obišla i „republikansku državu“ Teksas. Ona je u jednom intervjuu rekla da želi da uspostavi kontakte na nivou saveznih država ili gradova. Očigledno je da je „plan B“ njemačke vlade sada u punom zamahu.

Članovi vlade i dalje se nadaju da će izbore dobiti demokratski kandidat – kako zasad stoje stvari – Džo Bajden. Ali, u to se sve više sumnja zbog Bajdenove slabosti, pa i Berlin počinje da se priprema na „najgori“ scenario.

Šta bi se promijenilo za Njemačku u drugom mandatu Donalda Trampa? Dominik Tolksdorf ovako procjenjuje: „Odnosi bi se znatno ohladili, ali bi ipak trebalo da se traže načini za održavanje donekle konstruktivnih odnosa.“

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku