- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
13. 06. 2024. 10:05
Kako privući više vojnika u Bundesver: vojna obaveza?
Otkako je 2011. suspendovan obavezni vojni rok, Bundesveru nedostaje vojnika. Umjesto da angažuje više osoblja, Bundesver je počeo da se smanjuje. U martu je statistika zabilježila samo 181.123 regruta.
To bi sada, prema planovima ministra odbrane Borisa Pistorijusa (SPD), trebalo da se promijeni. Jer, Njemačka je obećala NATO da bi do 2031. Bundesver trebalo da broji 203.000 vojnika, a kasnije možda čak i 240.000.
Ministar odbrane Pistorijus više puta je govorio kako bi Bundesver konačno trebalo da postane „spreman za rat“. On pominje novu, prijeteću situaciju: „Rusija vodi rat“, rekao je u srijedu novinarima u Berlinu. Rusija će, kako je rekao, 2029. biti u stanju da napadne neku od članica NATO.
Ministar je proveo mjesece usavršavajući svoj koncept nove vojne službe – i sada ga je predstavio u Berlinu. Ali, u njemu nema ni govora o obaveznom vojnom roku: „Predviđamo selektivno služenje vojnog roka. Za služenje vojnog roka potrebno je da budu odabrani najspremniji, najprikladniji i najmotivisaniji“, objašnjava Pistorijus.
Problem – ograničena infrastruktura
Pistorijusov koncept ne podrazumijeva dakle opštu vojnu obavezu. U početku, jedino što je obavezno jeste da 18-godišnjaci moraju da ispune jedan upitnik. Za žene je i to na dobrovoljnoj osnovi. Potrebno je da oni koji su kontaktirani objasne da li generalno bili voljni da služe vojni rok. To bi trajalo šest mjeseci, s mogućnošću produženja do 23 mjeseca.
Ministar procjenjuje da će svake godine oko 400.000 muškaraca morati da ispuni upitnik. Nada se da bi četvrtina njih mogla da bude zainteresovana. Planirano je da će oko 40.000 kandidata biti pozvano na pregled, odnosno provjeru fizičke i psihičke sposobnosti. To je onda takođe obavezno. Naravno, pravo da se naknadno odbije služenje vojnog roka i dalje postoji.
Ostaje nejasno pitanje kapaciteta. „Ograničavajući faktor“, prema Pistorijusu, jeste ograničena infrastruktura: kasarne, instruktori, oprema. Procjenjuje se da bi za postizanje cilja od 5.000 dodatnih regruta godišnje bilo potrebno oko 1,4 milijarde eura. Ministar računa i na povećanje broja rezervista, prvenstveno onih koji su služili pre 2011. godine. On želi da ih kontaktira i nada se da će povećati broj rezervista za 200.000 ljudi.
„Poludobrovoljni“ vojni rok
Tim planovima dobrovoljne snage Bundesvera postaju sve manje dobrovoljne. Za Hans-Petera Bartelsa, međutim, Pistorijusov koncept može u stvari da bude samo prvi korak. On je predsjednik Društva za bezbjednosnu politiku, a prethodno je bio povjerenik za odbranu njemačkog Bundestaga. Bartels u intervjuu za DW jasno kaže da za njega „samo upitnik ne rješava problem“.
„Upitnik je tu da ga ispunite. A ako ste u nedoumici, ispunićete ga tako da vas više ne diraju. To će možda malo da promijeni stvar, ali po pravilu ne mijenja ništa“, smatra Bartels.
On uočava još jedan problem: princip pravednosti prilikom regrutacije, odnosno da se muškarci i žene ne smatraju jednako odgovornim. Prema ustavu, obavezna vojna služba u Njemačkoj trenutno pogađa samo muškarce. „Ako biste htjeli da postignete to što želi ministar, morali biste da promijenite Ustav. I Pistorijus je toga svjestan. Ovakav kakav je sada, njegov plan ne funkcioniše“, kaže Bartels.
Ponovnim naoružavanjem Savezne Republike Njemačke sredinom 1950-ih, u vojnu službu regrutovani su muškarci s navršenih 18 godina. Ideja je tada bila da su vojnici – „građani u uniformi“.
Na ljeto 2011. obavezni vojni rok u Njemačkoj je suspendovan, ali nije ukinut. U to vrijeme Bundesver je trebalo da bude smanjen, ali je trebalo ostaviti i mogućnost da se, u slučaju neke napetosti ili potrebe za odbranom, regrutovanje ponovo aktivira. Danas je Bundesver dobrovoljačka vojska u kojoj služe i žene. Ministar Boris Pistorijus od početka je kritikovao obustavljanje služenja vojnog roka, čak je to nazvao „greškom“.
Njemci žele vojni rok
Ako pitate Njemce treba li zemlji ponovo služenje vojnog roka, većina je mišljenja: „Da!“ Nedavno istraživanje instituta za istraživanje javnog mnijenja YouGov za dnevnik „Velt“ pokazalo je da je 60 odsto ljudi za opštu vojnu obavezu.
Političari su prilično rezervisano reagovali na koncept koji je Pistorijus predstavio – pogotovo u vladajućoj koaliciji socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP). SPD-ov političar, ministar Boris Pistorijus, nailazi dakle čak i na otpor unutar sopstvene stranke. Kancelar Olaf Šolc bio je rezervisan od početka, a lider SPD-a Lars Klingbajl izjasnio se u korist nastavka oslanjanja na regrutovanje na dobrovoljnoj osnovi.
Zeleni koalicioni partner takođe je prilično skeptičan, a lider liberala Kristijan Lindner napisao je na Iksu: „Umjesto nove obavezne službe, trebalo bi zainteresovati više ljudi za služenje u Bundesveru i ojačati rezervu.“
Istovremeno, ministar je dobio načelnu podršku iz redova demohrišćanske opozicije (CDU/CSU) pri čemu se oni zalažu za više obaveza, a manje dobrovoljnosti.
Stručnjak za odbranu Hans-Peter Bartels ovako sumira situaciju: „Predloženi koncept nije pun pogodak. Prije se radi o početku promjene koja nam ukazuje da nam je hitno potrebno još više promjena.“
Jasno je da su ideje ministra prije svega upravo to: ideje. Sada u stvari počinje prava društvena i politička rasprava o Pistorijusovom konceptu.
*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku