Bernd Rigert  [ DW ]

28. 05. 2024. 13:21

EU i Bliski istok - mnogo pitanja, malo odgovora

Uprkos ratu Izraela i Hamasa, EU insistira na „rješenju sa dvije države", dakle sa državama Izraelom i Palestinom, onako kako su Izrael i Palestinci dogovorili prije više od tri decenije u Oslu.

Spoljnoopolitički predstavnik EU Žozep Borel je u ponedjeljak (27.05.) ponovio ovu formulu na sastanku šefova diplomatije zemalja članica u Briselu. Istovremeno je napomenuo da je takvo rješenje „svakim danom sve teže". Onda je dodao:

„Moramo da razgovaramo o tome, ali humanitarna kriza u Pojasu Gaze sada je prioritet".

Pitanje priznanja Palestine

Sve države članice EU priznaju Izraelkao državu, dok samo nekoliko članica i palestinske teritorije smatra državom. Ovog utorka je Španija priznala Palestinu, a to je za danas najvaila i Irska - čime priznaju državu Palestinu u granicama teritorija Zapadne obale Jordana, istočnog Jerusalima i Pojasa Gaze.To je danas (28.05.) učinila i Norveška koja doduše nije članica EU, ali njena odluka takođe ima težinu.

Na palestinskim područjima ne postoji jedinstvena vlada. Hamas, koji EU smatra terorističkom organizacijom, prije rata je imao vlast nad Pojasom Gaze.

Malta i Slovenija najavile su da će priznati Palestinu čim za to dođe vrijeme. A Belgija za sada to neće da učini. Ipak, većina zapadnoevropskih zemalja Evropske unije ne priznaje Palestinu, a izvan Unije isti stav imaju Velika Britanija i SAD.

Istočnoevropske zemlje Evropske unije, od Poljske do Bugarske, priznale su Palestinu još krajem osamdesetih, u vrijeme kada su bile dio sovjetskog bloka, koji je bio propalestinski raspoložen. Tadašnja Istočna Njemačka je takođe priznala Palestinu, ali je ponovnim ujedinjenjem Njemačke od 3. oktobra 1990. to priznanje prestalo da važi.

Njemačka, Francuska i Italija čekaju

Većina država EU, uključujući i Njemačku, prihvatiće palestinsku državu kada bude mir i kada se Izrael takođe odluči za ovaj korak.

To je malo vjerovatno. Vlada premijera Benjamina Netanjahua odbacivala je dvodržavno rješenje čak i prije aktuelnog rata protiv Hamasa. S druge strane teroristička organizacija Hamas odbacuje izraelsku državu i jedan od njenih ciljeva je uništenje jevrejske države.

„Podržavamo uspostavljanje palestinske države, ali palestinska država mora priznati Izrael i biti priznata od Izraela. To svakako ne može biti palestinska država koju vodi Hamas, koji je teroristička organizacija", rekao je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani. Italija trenutno predsjedava G7.

Prije nego što se ponovno ozbiljno razmotri dvodržavno rješenje, krvavi sukob između Hamasa i Izraela mora biti okončan. O tome je vladala saglasnost ministara spoljnih poslova EU na sastanku u Briselu ovog ponedjeljka (27.05.).

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok ponovno je pozvala na humanitarni prekid vatre u Gazi "kako bi se okončala patnja za taoce koji su još u zarobljeništvu Hamasa i kako bi se konačno prekinula patnja za ljude u Gazi".

Nakon terorističkih napada na Izrael početkom oktobra u kojima je Hamas ubio 1.200 ljudi, a oteo više od 250, izraelska vojska pokrenula je veliku vojnu operaciju razbijanja položaja Hamasa u Pojasu Gaze.

Ignorisanje Međunarodnog suda - šta sada?

Izgleda da je primirje jako daleko. Hamas je ponovno ispalio rakete prema Tel Avivu iz Rafe u Pojasu Gaze. Izraelska vojska je nakon toga granatirala izbeglički kamp u blizini Rafe, što je, prema palestinskim izvorima, prouzrokovalo smrt najmanje 35 osoba.

„Ni jedna strana ne poštuje naloge Međunarodnog suda pravde”, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žosep Borel u Briselu. „Ovo je prava dilema. Kako međunarodna zajednica može da nametne sprovođenje odluka Međunarodnog suda pravde?", upitao je Borel ostale ministre spoljnih poslova.

Međunarodni sud pravde u Hagu naredio je u petak, na zahtjev Južnoafričke Republike, da Izrael mora odmah da prekine vojnu operaciju u Rafi, gradu na jugu Pojasa Gaze, i da omogući više humanitarne pomoći. O stanju na jugu Pojasa Gaze danas raspravlja i SB UN na hitno sazvanoj sjednici.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok govori u ime velike većine država članica kada u Briselu kaže: „Privremene mjere Međunarodnog suda pravde su obvezujuće i naravno da moraju da se sprovedu. Ali mi smo svjedoci akcija koje su suprotne tome. Bilo je više raketa na Tel Aviv koje je ispalio Hamas. U isto vrijeme, vidimo da nije nikakav dobitak za bezbjednost Izraela i da neće dovesti do oslobođenja niti jednog taoca ako ljudi sada gore u izbjegličkim šatorima".

„Međunarodno pravo važi za sve, to se takođe odnosi na izraelsko ratovanje”, rekla je njemačka ministarka.

Italijanski šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da Hamas takođe krši međunarodno pravo krijući svoje položaje među civilnim stanovništvom.

„Hamas instrumentalizuje ljude u Rafi. Namjera Hamasa je da namami Izrael u medijsku zamku", rekao je Tajani. Slike civilnih žrtava u Pojasu Gaze naravno diskredituju Izrael.

Borel: „Neprihvatljive optužbe Netanjahua za antisemitizam"

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žosep Borel oštro je kritikovao izraelsku vladu zbog najave da se ni pod kojim uslovima neće pridržavati naloga Međunarodnog suda.

„Ne samo Međunarodni sud UN, koji ima nadležnost nad državama, nego i Međunarodni krivični sud, koji ima nadležnost nad pojedincima, treba tretirati s poštovanjem", odlučan je Žosep Borelj.

Glavni tužilac Krivičnog suda u Hagu zatražio je, između ostalog, raspisivanje potjernice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog ratnih zločina. „Mi moramo pustiti sud da odluči o zahtjevu glavnog tužioca, i to bez vrijeđanja. Nažalost, to nije slučaj. Glavnog tužioca optužuju za antisemitizam, što se uvijek događa kada postoji nešto što se Vladi Benjamina Netanjahua ne dopada. Optužbe za antisemitizam protiv tužioca za nas su neprihvatljive", rekao je Žosep Borel.