Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

dw.com  [ DW ]

27. 05. 2024. 15:12

Migracija kao sredstvo „hibridnog ratovanja“

Granica Poljske i Belorusije i oko 30 migranta

Dvojica Eritrejaca su tokom kontrole zatečena u taksi-vozilu tokom pokušaja ilegalnog ulaska u Njemačku. Ili - na njemačkom ostrvu Uzedom, trojica muškaraca jemenske nacionalnosti došla su rano ujutro na plažu. Ili - na graničnom prelazu sa Poljskom, pored poljskog vozača u autu je bilo još pet Sirijaca. Policijskih prijava sličnih ovim, bilo mnogo tokom nekoliko minulih sedmica.

Na njemačko-poljskoj granici bilježe porast migracija, što ne čudi, s obzirom na početakak toplijeg perioda. Ono što je posebno u ovom slučaju je ruta kojom migranti sve više dolaze - preko Rusije i Bjelorusije.

Prema informacijama njemačkih medija, Bjelorusija očigledno zajedno s Rusijom intenzivnije radi na krijumčarenju migranata u EU. To pokazuje, na primjer, aktuelna statistika njemačke policije. Neregularna migracija ovom rutom je prvo opala u januaru i februaru 2024. na manje od 30 otkrivenih slučejeva. Poređenja radi u istim mjesecima prošle godine taj broj je bio više od dvadeset puta veći.

„Hibridni rat"

No, mir na ovoj ruti trajao je samo kratko. Od proljeća je migracija naglo porasla: već u martu 412 slučajeva, u aprilu 670, te 416 do sredine maja.

Sveukupno gledano, po broju evidentiranih slučajeva na njemačko-poljskoj granici i dalje je brojčano dominantna migracija preko balkanske rute, Slovačke, Češke ili Poljske. I ovdje je, nakon relativno niskog broja slučajeva tokom prva dva mjeseca, došlo do povećanja u martu.

Ali postoji jedna bitna razlika: od strane evropskih političara i sigurnosnih vlasti, migracija preko Bjelorusije i Rusije u velikoj mjeri se smatra vođenom odnosno kontrolisanom. U njemačkim sigurnosnim krugovima razvoj se prati sa zabrinutošću: „Ovdje imamo posla s hibridnim ratovanjem“.

Migranti u Brestu, Belorusija

Kratkoročne vize za Rusiju

Sigurnosne službe imaju i indicije o kontrolisanoj migraciji. Neki migranti daju odgovarajuće informacije o sopstvenoj ruti putovanja. Prema medijskim istraživanjima, oko polovine ispitanih na ovoj ruti je izjavilo da su vize za Rusiju dobili u diplomatskim predstavništvima u matičnim zemljama.

Rusija, kako se navodi, namjerno izdaje takve dokumente kako bi privukla migrante. Oni često lete do Moskve ili Sankt Petersburga, odakle se prebacuju u Bjelorusiju, a odatle često dalje u EU.

Njemačka policija je na novinarski upit potvrdila da se njihov ulazak u Rusku Federaciju uglavnom odvijao vazdušnim putem, a dalje kopnenim. Oni često posjeduju ruske kratkoročne vize, poput onih koje se izdaju turistima, privrednicima ili studentima.

Za razliku od prije nekoliko godina, većina migranata koji trenutno dolaze preko Rusije i Bjelorusije ne dolaze iz Iraka - nego iz Sirije i Avganistana, a dosta ih potiče i iz Somalije, Jemena i Eritreje.

Svjesno ugrožavanje ljudskih života

Otkako je migracija preko Rusije i Bjelorusije prvi put naglo povećana 2021. u zemljama EU se govori da se ona ciljano koristi „kao oružje". Stručnjaci iz radne grupe Hibrid pri Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova, u čijem fokusu je hibridno ratovanje, prethodno su u povjerljivom dokumentu analizirali šta to ustvari predstavlja.

Prema tom izvještaju, migracija "ne predstavlja prijetnju sama po sebi". Međutim, pojedine države su tu pojavu zloupotrebile „u svoje političke svrhe - na primjer za postizanje spoljnopolitičkih ciljeva ili za učvršćivanje položaja vlade na domaćoj politčkoj sceni". Dalje se ističe: „Državni akteri svjesno prihvataju rizik za ljudske živote.“ A ciljne države treba primorati na „preduzmianje mjera zaštite granica, čime bi preopteretile postojeću graničnu infrastrukturu“.

Granica između Slovačke i Poljske

„Državno krijumčarenje"

Migracija preko Bjelorusije je počela još godinu prije početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, ubrzo nakon što je EU uvela sankcije režimu u Minsku. Od tada su zapadni političari i vlasti u više navrata isticali da ova migracija preko Rusije nije direktna posljedica nekog rata, već se posmatra kao državno krijumčarenje.

Poljska je 2021. bila prva zemlja u tom regionu koja je masovno povećala broj službenika na granici s Bjelorusijom. Postavljena je visoka ograda i elektronski sistem nadzora. Slično su potom učinile i Litvanija, Letonija i Finska.

Kako je na upit njemačkih medija pojasnilo finsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, Rusija je u jesen 2023. počela dovoditi migrante bez šengenske vize na granicu s Finskom. Samo nekoliko sedmica nakon što se broj takvih osoba povećao na više od 500 u roku od sedam dana, Finska je zatvorila svoje granične prelaze. Finska policija je tada, kako je još rečeno, imala informacije da se nekoliko hiljada ljudi približilo granici i da su ruski zvaničnici planirali dolazak migranata na finsku granicu.

Migranti u Brestu, Belorusija

U fokusu cijela spoljna granica EU

Tema „migracije kao hibridnog oružja" posljednjih godina postaje sve važnija. Agencija EU za zaštitu granica Fronteks u povjerljivoj analizi rizika za 2023/2024. takođe navodi da je povećana „vjerovatnoća korišćenja neregularne migracije kao sredstva pritiska“. Fronteks se takođe fokusira na Rusiju: ​​Kremlj ima mogućnost da utiče na rute avionskih letova, dok u isto vrijeme ruske vlasti mogu da organizuju i rute na ruskoj teritoriji.

U stvari, stručnjaci Fronteksa tu vide opasnost da migranti postanu sredstvo pritiska na više djelova spoljne granice EU: prema internoj evidenciji, to ne uključuje samo Rusiju i Bjelorusiju, već i Srbiju, Tursku, Libiju i Maroko. Za razliku od Rusije, ove države su više puta koristile migraciju kao sredstvo pritiska, ali ne i kao alat u hibridnom ratu.

fs/mb/WDR/NDR

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније