Kristof Haselbah (dr)  [ DW ]

26. 05. 2024. 19:00

Makronovi dolaze u Njemačku

Posljednja državna posjeta jednog francuskog predsjednika Njemačkoj bila je je prije četvrt vijeka - 2000. godine kada je u posjeti bio Žak Širak. To je zaista vrlo dugo razdoblje za dvije zemlje koje se osjećaju tijesno povezanim. Ipak, tako duga pauza, politički ne znači ništa. Jer šefovi vlada i resorni ministri dvije zemlje sastaju se svakih nekoliko mjeseci.

Kod državne posjete u prvom planu nije politika, nego susret sa zemljom i ljudima. Domaćin nije kancelar, nego predsjednik. Francuski predsjednički par koji u Njemačku stiže u nedjelju popodne, posjetiće Berlin, Drezden i Minster, gdje će Emanuel Makron primiti Međunarodnu vestfalsku nagradu za mir.

Trebalo je da Emanuel i Brižit Makron posjete Njemačku još jula prošle godine, no predsjednik je otkazao posjetu zbog tadašnjih nemira u Francuskoj.

Ali za Makrona ni sada nije puno mirnije: u Novoj Kaledoniji koja pripada Francuskoj, ali se nalazi blizu Australije i ima poseban status - prije desetak dana izbili su krvavi nemiri koji još uvijek traju. Uvedeno je vanredno stanje, predsjednik je bio na licu mjesta, a sada se evakuišu turisti.

Zatim, uskoro su evropski izbori i, prema ispitivanjima javnog mnjenja, najjača stranka bi mogla da postane desno-populističko Nacionalni savez (RN) Marine Le Pen.

Osim toga, jedna anketa (Eurobarometar) pokazuje je poveći „umor" Francuza od EU: od svih 27 članica EU, Evropski parlament u Francuskoj uživa najmanji ugled – baš u zemlji u kojoj taj parlament zasijeda i koja se zajedno s Njemačkom smatra motorom Unije.

Makron: „Evropa može da umre"

„Naša Evropa može da umre" – tim rečima je Makron prije mjesec na Sorboni pozivao na veću suverenost i zajedničku odbranu EU.

To nije prvi put da Makron iznosi svoje velike političke vizije za Evropu. On je već 2017. zahtijevao imenovanje evropskog ministra finansija - Angela Merkel ga nije podržala. Ovoga puta je Olaf Šolc na platformi X hvalio „dobre impulse" iz govora o Evropi, ali nije ulazio u detalje.

Ovdje se radi i o pitanju različitih mentaliteta, smatra Mark Ringel, direktor Njemačko-francuskog instituta iz Ludvigsburga. Vizije su „jedna vrlo francuska varijanta za objašnjavanje pogleda na stvari, čega u Njemačkoj nema", kaže on za DW. „Helmut Šmit je rekao: 'Ko ima vizije treba da ide kod ljekara.' To je, vjerujem, trezveno njemačko tumačenje."

Njemačka vjernost savezu, francuska autonomija

I kod mnogih pojedinačnih pitanja trenutno postoje jasne razlike u mišljenjima. Pariz otvoreno zagovara atomsku energiju, a Berlin je obustavio rad posljednje nuklearke uprkos nestašici energije. Makron nije isključio slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, dok Šolc to kategorički odbija. Takođe slabo napreduju i planovi za proizvodnju njemačko-francuskog oklopnog vozila i borbenog aviona. Makron želi da Njemačka naoružanje naručuje od evropskih, pa dakle i francuskih firmi. No Njemačka rado kupuje i od Amerikanaca.

„Odbrana je uvijek bila teška tema između Njemačke i Francuske", kaže Ringel. „Tu na njemačkoj strani imamo vrlo jako oslanjanje naNATO. Nasuprot tome je strateška autonomija, na koju poziva Francuska."

Šolc na francuskom, Makron na njemačkom

Njemačko-francuski odnosi su loši kao nikada u proteklih nekoliko decenija, izjavio je nedavno Friedrih Merc, predsjednik CDU. On je takođe govorio i o „razdoru" između Šolca i Makrona kod podrške Ukrajini. Na jednoj zajedničkoj konferenciji u martu ta je napetost bila vidljiva.

No njemački kancelar i francuski predsjednik žele barem javno da demonstriraju slogu. U jednom kratkom videu objavljenom na platformi Tik Tok Makron čita pitanje jednog građanina koji želi da zna da li je njemačko-francuski par još uvijek aktuelan. Umjesto Makrona odgovara Šolc – i to na francuskom: „Dragi prijatelji, potvrđujem vam da francusko-njemačko prijateljstvo živi!" Makron na to odgovara na njemačkom: „Hvala Olaf, i te kako se slažem s tobom."

Intenzivna razmjena mladih

Ali kakvo je stanje što se tiče njemačko-francuskog prijateljstva između građana dvije zemlje, nezavisno od turističkih putovanja i vina? Ringel ističe jednu studiju Infratesta koja „pokazuje da je podrška Njemaca Francuskoj kao partnerskoj zemlji i dalje velika. Više od 80 posto Njemaca kaže da je Francuska pouzdan partner, što je daleko više nego kada se radi o svim drugim našim partnerima. Isto to se vidi i u Francuskoj."

No istovremeno je zanimanje za učenje jezika susjedne zemlje na obje strane sve manje. Ali Ringel smatra da to može biti i znak normalizacije odnosa: „Poštuju jedan drugog, ali to je postalo tako normalno da se možda zato ulaže daleko manje truda."

Direktor Njemačko-francuskog instituta nije zabrinut ni za razmjenu mladih: „To nije samo razmjena učenika. Postoji i mogućnost obavljanja prakse, recimo kod francuske dobrovoljne službe. Ima mnogo mogućnosti za tu razmjenu i to se vrlo intenzivno koristi."