Bernd Rigert  [ DW ]

26. 02. 2024. 15:49

EU: Zašto su farmeri tako nezadovoljni?

Ministri poljoprivrede EU u ponedjeljak raspravljaju o olakšicama za agrar. S obzirom na proteste poljoprivrednika može se računati s određenim ustupcima, premda EU i dosad izdvaja puno novca za agrar.

Oko polovina članica EU suočila se poslednjih sedmica s protestima poljoprivrednika protiv nacionalne kao i agrarne politike Brisela, iako zbog različitih razloga.

U Njemačkoj se seljaci bune protiv planiranog smanjenja subvencija za dizel. U Poljskoj i drugim istočnoevropskim zemljama seljaci blokiraju puteve i granične prelaze je žele da spriječe uvoz jeftinih proizvoda iz Ukrajine.

Evropski savez poljoprivrednika COPA zahtjeva manje strogih propisa za zaštitu okoline, manje birokratije i bolje uslove na međunarodnom tržištu.

Zato lobisti poljoprivrednika odbijaju trgovinski sporazum s državama Mercosura iz Južne Amerike, jer bi to značilo veću konkurenciju poljoprivrednicima EU, kaže predsjednica COPA, Kristiane Lambert u pismu upućenom Evropskoj komisiji: „Nekoliko mjeseci prije izbora presudnih za budućnost EU (9.juna) poljoprivrednici očekuju da mogu nastaviti svoj posao pod prihvatljivim uslovima, uz prikladan dohodak i s manje muke oko birokratije".

Evropska komisija najavljuje ustupke

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je reagovala i povukla jedan predlog zakona, koji je trebalo da prepolovi upotrebu pesticida u EU. Ali, poljoprivrednicima to nije dovoljno. Oni žele manje ekoloških propisa i manje nametanja pravila iz Brisela.

Šefica pokreta seljaka i građana u Holandiji Karoline van der Plas prigovara da se poljoprivreda ne cijeni dovoljno.

„Ljudi koji proizvode našu hranu diskredituju se kao mučitelji životinja, proizvođači otrova, zagađivači tla i uništavači prirode", izjavila je ona za Fajnenšel Tajms.

U četvrtak je Evropska komisija iznjela nove predloge. Pritisak koji „trenutno osjećaju naši poljoprivrednici mora biti ublažen kako bi snabdjevanje hranom bilo zagarantovano", kaže fon der Lajen. „Pojednostavljenje naše agrarne politike i dalje ostaje prvorazredni cilj."

Lobi poljoprivrednika u članicama EU i u Briselu je uticajan. Hršćansko-demokratski poslanici u Evropskom parlamentu stali su na stranu poljoprivrednika. I socijalisti su pokazali veliko razumijevanje. Uprkos tome, ne treba se ponašati kao da su pravila, protiv kojih se poljoprivrednici dijelom bune, s ekološkog gledišta sva pogrešna ili pala s neba.

Manje poljoprivrednika, ista proizvodnja

Zaštita klime, smanjenje emisije štetnih gasova i strukturne promjene potrebne su i u poljoprivredi. U to nema sumnje. Samo je pitanje kako to razumno organizovati.

Strukturne promjene su već godinama u toku, jer se broj poljoprivrednih gazdinstava brzo smanjuje. Od 2005. je njihov broj opao za trećinu - na 9,2 milona. Većina gazdinstava ima samo jednu osobu koja radi puno radno vrijeme. Ali, obrađivana površina se nije smanjila. To znači da ima sve manje gazdinstava, koja pak postaju sve veća.

Prihodi poljoprivrednika u Njemačkoj veći nego ikada

Poljoprivrednici u EU proizvode više hrane nego što je potrebno evropskom tržištu, koja se zato izvozi. Statistike njemačkog ministarstva poljoprivrede pokazuju da su prihodi poljoprivrednika u Njemačkoj poslednjih godina jako porasli. Inflacija je dovela do većih cijena u trgovinama. Ali, troškovi proizvodnje nisu tako jako porasli. Jedan zaposleni u poljoprivredi u Njemačkoj je u 2022. imao godišnji prihod od prosječno 43.000 evra. S obzirom na prihode u EU postoje velike razlike. Poljoprivrednici u Španij ili Rumuniji zarađuju osjetno manje. A prihodi poljoprivrednika u Holandiji znatno su veći.

Subvencije poljoprivrede su srž EU

EU troši puno novca na poljoprivredu. Agrarna politika je srž EU - od 1962. članice zajednički donose odluke o agrarnom sektoru. Najveći dio zajedničkog budžeta odlazi na agrar.

Iako na poljoprivredu otpada samo 1,6 posto ukupnog društvenog proizvoda EU, na nju odlazi oko četvrtine svih subvencija iz redovnog budžeta. To je 2022. bilo 57 milijardi.

Visoke subvencije pomažu da cijene hrane u EU ostaju relativno niske i stabilne. Prije 40 godina je Evopska komisija otkupljivala maslac i mlijeko, kako bi zadržala stabilnost cijena. Danas poljoprivrednici dobijaju subvencije po hektaru obrađene površine, ali i za ekološke programe, zaštitu okoline ili ostavljanje površine neobrađenom. Sadašnji sistem Zajedničke agrarne politike (GAP) trebalo bi 2027. ponovo da se revidira.