Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

DW

Aleksej Strelnikov [ DW ]

09. 12. 2023. 11:34

Žene, majke i sestre vojnika u Rusiji: „Vratite ih kući“

Majka ispraća sina koji je mobilisan za rat u Ukrajini (2022)

Rođaci mobilisanih Rusa koji su poslati u rat protiv Ukrajine sve više se organizuju u pokret. Oni traže povratak svojih muževa i sinova sa fronta, organizujući bdenja i fleš mobove i apeluju na ruskog predsednika Vladimira Putina. Državni organi pokušavaju da zaustave njihove akcije iz straha od širenja protesta.

Istovremeno, vlasti priznaju da će mobilizacija u Rusiji trajati sve dok je ne ukine predsjednik. To znači da se vojni obveznici mogu neograničeno držati na frontu - a odredba o rotaciji ne postoji. Protestno raspoloženje dodatno pojačava vijest da je predsjednik pomilovao još jednog osuđenog teškog krriminalca, samo zato što je učestvovao u ratu protiv Ukrajine.

U iščekivanju Putinove „Direktne linije"

I ove godine, 14. decembra na televiziji će se održati „Direktna linija" - velika sesija na kojoj predsjednik Vladimir Putin odgovora na pitanja građana.

Očajni rođaci mobilisanih Rusa šalju brojna pitanja, prenosi Telegram kanal „Put domoj" koji se bavi problemima mobilisanih i ima 30.500 korisnika.

Putin na televiziji odgovara na pitanja građana (arhivski snimak 2021)

„Muž i brat su na frontu, pozvani su na početku mobilizacije i devet mjeseci nisu dobili odsustvo – moraju da ostanu u zoni borbenih dejstava. Moj sin pita zašto samo njegov otac mora da se bori, među vršnjacima je samo njegov otac regrutovan", kaže Tatjana (ime je promijenjeno na njen zahtjev). Ona je pristala da razgovara sa DW, ali nije željela da otkrije nikakve lične podatke. „Ne plašim se za sebe, već za muža i brata, to bi moglo da ih ugrozi", ističe Tatjana.

Prema njenim riječima, predstavnici guvernera njenog regiona ponudili su njenom mužu i bratu da potpišu ugovore sa ruskom vojskom. „Ali to ne mijenja stvar. Svi su umorni, iscrpljeni, nemaju ni snage ni motiva", kaže Tatjana, bez komentara o ruskom ratu protiv Ukrajine. Svi njeni zahtjevi nadležnima su ignorisani.

U međuvremenu, prema izvještajima medija, ruski vojni lideri pokušavaju da postignu uspjeh na prvim linijama fronta, prije Putinovog pojavljivanja pred velikom TV publikom.

Rođaci ruskih vojnika koji služe u vojnoj jedinici broj 95411 (Zapadni vojni okrug) kažu da su neki od mobilisanih, uključujući i one sa lakšim i srednje teškim povredama, u novembru poslati na juriš na grad Avdijevku. Oko 100 ljudi je tada pisalo Putinu tražeći da se njihovi rođaci povuku sa fronta.

Mobilisani vojni obveznici na žezničkoj stanici u Novosibirsk pre polaska na front, 18.11.2022.

Bdenja, fleš mobovi i zastrašivanje

Septembra 2023. godinu dana od početka mobilizacije, u mnogim regionima Ruske Federacije rođaci vojnika su počeli da skreću sve veću pažnju.

Oni kritikuju činjenicu da mobilizacija važi na neodređeno vreme i pozivaju na rotaciju. Vlasti u Krasnojarsku, Novosibirsku, Sankt Peterburgu i Moskvi zabranile su mitinge žena, a u Čeljabinsku i Nižnjevartovsku su obećali da će zahtjeve rođaka proslijediti saveznim vlastima.

Ne čekajući dozvolu, neke žene su izašle na bdenja u Moskvi. Iskoristile su tradicionalni miting Komunističke partije 7. novembra kod spomenika Karlu Marksu. Fotografije žena koje drže transparente brzo su se proširile društvenim mrežama.

Mobilizacija u Donjecku, februrar 2022.

Kasnije su žene u Uljanovsku organizovale fleš mob i oblijepile svoje automobile plakatima na kojima izražavaju nezadovoljstvo i zahtijevaju povratak svojih muževa, sinova i zetova. Ove fotografije su izazvale i žustre diskusije na društvenim mrežama. Ali, vlasti su spriječile žene da preduzmu dalje mjere. Zamenik guvernera je pozvao neke od njih i zatražio da uklone fotografije. Još četiri žene posjetila je policija, koja je istakla da je „diskreditacija vojske” krivično djelo.

Međutim, opšti pokret za demobilizaciju nije zaustavljen. U novembru se na Telegram kanalu „Put domoj" pojavio odgovarajući manifest i peticija.

Nakon toga, blogeri lojalni Kremlju masovno su napali regionalne čet kanale „Put domoj", tvrdeći da su grupe žena i majki mobilisanih muškaraca stvorili zaposleni u Fondaciji za borbu protiv korupcije (FBK) zatvorenog opozicionara Alekseja Navaljnog kako bi izazvali proteste u Rusiji. Tako je propagandista Kremlja Vladimir Solovjov objavio listu čet kanala koje navodno vode „strane tajne službe". Na kraju je Telegram kanal „Put domoj" označen kao „lažni", ali se ne navode razlozi za taj potez.

U Novosibirsku su rođaci mobilisanih uspjeli da se dogovore sa vlastima i održe sastanak u lokalnom kulturnom centru, ali bez nezavisnih novinara. Snimanje mobilnim telefonima je bilo dozvoljeno. Na skup je došlo oko 30 ljudi. Na jednom video snimku je zabilježno kako se jedna od žena obraća Vladimiru Solovjovu riječima: „Mi nismo neprijatelji naroda, mi smo narod. Naši sinovi i muškarci na frontu su takođe ljudi".

Kakve šanse ima antiratni pokret?

Ruski opozicionar Leonid Gosman smatra da je protest osjetljiva stvar za Kremlj i da bi mogao da dovede do političkih promjena u zemlji. On ne očekuje da će vlasti popustiti pred zahtjevima žena jer bi se to protumačilo kao „slabost državne moći". „Ukoliko im državni organi udovolje, povratak svojih rođaka bi tražile i druge žene. Ako im ne udovolje, neće doduše biti masovnih protesta, ali će to urušavati ugled centralne vlasti", rekao je Gosman.

Za mnoge mobilisane počinje druga zima na frontu. To će dodatno pojačati nezadovoljstvo, kaže advokat i bloger Nikolaj Bobrinskij. On vidi akcije žena kao priliku da se antiratni pokret učini poznatijim u Rusiji.

Ekspert takođe ukazuje na predsjedničke izbore u Rusiji na proljeće (17.marta). „Važno je ne propustiti izbore, koji čak i sa unaprijed određenim zvaničnim rezultatom mogu postati vrijeme društvenog pokreta i, štaviše, omogućiti da se skupovi održe bezbjedno – ako kandidati uopšte budu voljni da govore o mobilisanim muškarcima".

Olga Zukanova

Od septembra 2022. postoji „Savjet majki i supruga" vojnih obveznika, koji je držao bdenja u Sankt Peterburgu, u blizini vojnog tužilaštva i sjedišta Zapadnog vojnog okruga. Žene su zahtijevale da se njihovi sinovi, koji služe vojsku, izvedu iz ruske oblasti Belgorod koja je pod granatnom paljbom. Olga Zukanova koja vodi tu organizaciju je nekoliko puta privođena i jula 2023. proglašena za „stranog agenta" od strane Ministarstva pravde. Nakon toga, organizacija je morala da prekine svoje akcije.

Olga Kaz, administratorka Telegram kanala „Vernjom Rebjat” (Vratimo mladiće), koji ima 30.000 korisnika, izvijestila je u novembru o „krhkom dijalogu sa vlastima”. Ona je htjela da ubijedi zvaničnike i poslanike da za mobilisane treba da važi ograničeni period službe. Međutim, 20. novembra na tom Telegram kanalu se pojavio posljednji post, i to od same Olge Kaz: njen mobilisani 25-godišnji brat Aleksandar, poginuo je na frontu.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније