Janis Papadimitriju  [ DW ]

07. 12. 2023. 06:44

Erdogan u Atini: početak nove ere u bilateralnim odnosima?

Prvi pokušaj nije uspio. Da, Redžep Tajip Erdogan jeste bio prvi predsjednik Turske koji je 2017, posle više od 60 godina, došao u zvaničnu posjetu Grčkoj, ali svako ko se tada nadao istorijskom zbližavanju ostao je razočaran. Odmah na početku u razgovorima sa grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopulosom došlo je do spora po pitanju pomorskih granica na Egejskom moru. Pored toga, očekivano, Grci su odbili Erdoganov zahtjev za izručenje turskih oficira koji su pobjegli u susjednu zemlju posle neuspjelog puča u leto 2016. Uslijedilo je šest godina političkog ledenog doba između Atine i Ankare.

Sada slijedi novi pokušaj. Turski predsjednik dolazi u Grčku ovog četvrtka 7. decembra 2023, i, kako sam kaže, to je uvod „novu eru“ u bilateralnim odnosima. Grčko-turski savjet za saradnju kojim predsjedavaju Redžep Tajip Erdogan i grčki premijer Kirjakos Micotakis takođe će se sastati po prvi put posle sedam godina. Prema pisanju medija, Erdogan neće ostati u Atini duže od šest sati. Pa, koliko je onda vjerovatan pozitivan ishod pregovora?

-pročitajte još: Političke igre Atine i Ankare preko leđa migranata

Ko pokazuje spremnost na kompromis?

„Zavisi od toga kako definišete to ’pozitivan’“, kaže za DW Konstantinos Filis sa Atinskog instituta za međunarodne odnose. Glavna stvar je, objašnjava, pokrenuti pozitivnu agendu, smanjiti nepovjerenje i uspostaviti dobar radni odnos između Erdogana i Micotakisa. Razgovaraće se o bližoj saradnji u ekonomiji, energetici i turizmu, ali i u izbjegličkoj politici. Grčka državna televizija ERT najavila je da će u Atini biti najavljeno ili čak potpisano ukupno 20 bilateralnih sporazuma.

Ipak, Filis ukazuje da se nakon Erdoganove posjete ne može očekivati da će Grčka i Turska prevazići važne tačke spora između dveju zemalja. Jer, „Turska nastavlja da postavlja jednostrane zahtjeve i ima teritorijalne pretenzije koje nisu pravno utemeljene i o kojima se ne može ozbiljno raspravljati“, kaže politikolog iz Atine.

Fuat Aksu, politikolog sa Tehničkog univerziteta Jildiz iz Istanbula, ima drugačije mišljenje. On smatra da je problem u Atini: „Grčka očekuje da Turska uvijek izlazi u susret njenim zahtjevima i da čini ustupke. Ako tako ostane i tokom predstojeće posjete, onda će do pomirenja doći prilično teško“, ukazuje turski analitičar.

Da bi opisao odnose dveju zemalja Aksu koristi izraz „hladni mir“ kada govori o situaciji u Egejskom moru. „U Turskoj se na Grčku i dalje gleda sa nepovjerenjem“, kaže on.

Vizna liberalizacija kao model za EU

Vjerovatno je dakle pogrešno imati velika očekivanja. Više se može računati na politiku malih koraka, na primjer kada je riječ o migracijama. Prema podacima Agencije UN za izbjeglice, u prvih osam mjeseci ove godine u Grčku je iz Turske došlo 25.500 migranata, dvostruko više nego prethodne godine. Prema informacijama atinskog lista „Katimerini“, dvije NATO zemlje blizu su dogovora o strožim kontrolama u Egejskom moru.

Osim toga, Grčka i Turska su se, kako se navodi, već dogovorile da će turski državljani dobijati vize za ostrva u istočnom Egeju pod olakšanim uslovima – i to po prvi put na rok od čak godinu dana. Neće dakle biti ukidanja viza, ali će barem biti olakšica. Erdogan to takođe uporno, ali uzaludno zahtijeva i od Evropske unije. Da li su Grci sada možda spremni da mu u tome pomognu?

Konstantinos Filis smatra da je to sasvim moguće. „Sporazum o viznim olakšicama bio bi važan za obje zemlje, a ne samo za turizam u Grčkoj“, kaže politikolog. „Erdogan bi vjerovatno mogao da kod kuće proda taj dogovor kao prvi korak u pregovorima sa EU o dugo očekivanoj liberalizaciji viznog režima.“

Pomirenje bez izbornog stresa

U intervjuu za DW, Fatih Čejlan, penzionisani ambasador, a danas šef trusta mozgova „Politički centar Ankara“ (APC), ističe da je trenutak sada pogodan: i Grčka i Turska imaju važne izbore iza sebe i zato je sada lakše da se dvije strane pomire, kaže bivši diplomata. On smatra da bi to bilo pozitivno, ali i ukazuje da su „problemi koji postoje već dugo neriješeni“.

Na kraju krajeva, približavanje bivših zakletih neprijatelja moglo bi ojača stabilnost u problematičnom regionu. Fatih Čejlan ukazuje da je Zapad trenutno zauzet ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, i da zbog toga ne može sebi da dozvoli novi sukob između Grčke i Turske. „Zato pokušavaju da bar donekle unaprijede odnose između Atine i Ankare“, kaže Čejlan.

Za politikologa Konstantinosa Filisa, međutim, pitanje je da li i u kojoj mjeri Zapad još uvijek tu ima uticaja. „Turska se pod Erdoganom sve više udaljavala od Zapada. Ona danas sebe vidi kao regionalnu silu koja djeluje nezavisno“, kaže analitičar iz Atine.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.