dw.com  [ DW ]

04. 12. 2023. 14:21

Klimatska konferencija COP28 u sjenci rata na Bliskom istoku

Šarene dječije cipelice. Uredno poređane na jednoj od centralnih lokacija na kojima se održava Svjetska klimatska konferencija (COP28). Cipelice raznih veličina. U svim bojama. A između njih čarapice za bebe. Posjetioci prolaze pored njih, neki zastaju, pomalo začuđeni. A između svih tih cipelica, na jednom crnom plakatu može se pročitati sledeće: „Bez ljudskih prava nema klimatske pravde.“

„To je znak solidarnost s Palestinom“, kaže Eduardo iz Čilea. „Radi se o djeci u Gazi.“

I Šamem iz Tanzanije je zastala i gleda cipelice. To ju je vidno potreslo: „Stojim ovdje već dugo i zamišljam kako bi bilo da se ja i djeca iz moje zemlje nađemo u takvoj situaciji. I onda tu dođu svi ti silni šefovi država i prave se kao da se ništa nije dogodilo.“ Ne može da se razgovara o klimi i klimatskoj pravdi dok se tako nešto događa, kaže mlada žena: „Mi ovdje kažemo da želimo svijet da pretvorimo u bolje mjesto. A kako bi to trebalo da se uradi ako djeca umiru?“

Rat kao dominantna tema

Rat na Bliskom istoku je velika tema na klimatskoj konferenciji u Dubaiju. Grupe aktivista su snažno angažovane po tom pitanju. Mnogi od njih su propalestinski nastrojeni. Na naslovnoj strani dnevnog lista kojeg tokom konferencije objavljuje „Climate Action Network“ (CAN) već nekoliko dana stoji samo jedan te isti zahtjev: „Primirje sad“.

„Konflikt u Gazi je ovdje ključna tema“, kaže Žanet Milongo iz te organizacije. „Mi se ovdje nalazimo u blizini Gaze, ta tema je definitivno prisutna u svim glavama i to će biti faktor u svim pregovorima i odlukama ovdje na konferenciji.“

Po pitanju bliskoistočnog konflikta jaz na konferenciji o klimi ne postoji samo među političarima, već i među grupama klimatskih aktivista, koji teško uspijevaju da pronađu zajednički jezik. Pogotovo predstavnici civilnog društva iz Njemačke priželjkuju nešto diferenciraniji pogled na tu temu. Njemačke organizacije su se zajedničkim otvorenim pismom jasno i glasno deklarisale kao akteri koji, između ostalog, podržavaju pravo na postojanje Izraela.

Jaz među aktivistima

Jaz koji je očigledan između različitih grupa aktivista opterećuje klimatske pregovore na u Dubaiju. Luiza Nojbauer iz njemačkog ogranka „Fridays for Future“ o tome kaže: „Klimatska kriza i brojni drugi konflikti u svijetu unose jaz među civilna društva, vlade, regione u svijetu. Ova konferencija je mjesto na kojem svi moramo da pronađemo zajednički jezik, a to znači da moramo da pričamo i o razlikama u mišljenjima, ali uvijek s ciljem da pronađemo zajednički jezik.“

A Kristof Bals iz „Germanwatch“ dodaje: „Vjerujem i još uvijek se nadam da dijelimo mnogo toga zajedničkog. Empatija, prije svega s civilima koji su pogođeni ovim ratom i napadom Hamasa. Nadam se da nam su nam ljudska prava koja važe za sve, zajednički temelj.“ On se nada da će aktivisti, uprkos svim polarizovanim diskusijama, uvijek biti svjesni tog zajedničkog imenioca.

Prijeti li opasnost da konflikt na Bliskom istoku odvrati pažnju od stvarne teme klimatske konferencije? Na političkom nivou se vide doduše malobrojni, ali ipak jasni signali: COP je počeo minutom ćutanja za žrtve na Bliskom istoku. Francuski predsjednik Makron je svoj je govor, ali i konferenciju za novinare, iskoristio kako bi govorio upravo o Gazi.

„Nije ovo pravo mjesto za diskusije o tome“

Ipak, čini se da ovo nisu dobra vremena za postizanje dogovora svjetske zajednice. Podijeljena su mišljenja i među posjetiocima klimatske konferencije: „Nisam mogla da vjerujem kada sam čula da je ponovo prekinuto primirje“, kaže Šerin iz Libana. „I to upravo dok se čitav svijet ovdje okupio. Svijet samo posmatra!“

Nešto drugačije mišljenje ima Ferose iz Južnoafričke Republike: „Mislim da ovo nije pravo mjesto za diskusije o tome. Ovdje se radi o klimi.“ Slično je, kaže, i s ratom u Ukrajini. Ni to nije tema za klimatsku konferenciju, dodaje Ferose: „Neka diplomate rade svoj posao.“

Svi aktivisti i posjetioci klimatske konferencije slažu se samo oko jedne stvari – a to je njihova zajednička želja za primirjem i mirom, odnosno rješenjem na Bliskom istoku. Jer, tek onda bi, kako kažu neki od njih, čovječanstvo opet moglo da se koncentriše na stvarnu temu: klimatske promjene.

ao/sm (ard)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.