Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

DW

Kersten Knip (D.R.) [ DW ]

03. 12. 2023. 11:41

Arapske zemlje ne žele da preuzmu odgovornost za Gazu

Lideri arapskih država - sasvim napred predsednik Palestinaca Mahmud Abas (arhivski snimak)

Ministarka inostranih poslova Njemačke Analena Berbok pozvala je arapske države da konstruktivno rade na mirovnom rješenju između Izraela i Palestinaca, u subotu (2.12.). „Svi koji žele da okončaju patnju sada moraju da rade zajedno. Jer ključ za život u miru i bezbjednosti Izraelaca i Palestinaca leži i u regionu", rekla je ona za dpa.

Posebno je istakla posredničke aktivnosti Katara, Egipta, Saudijske Arabije, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), kao i Bahreina i Maroka.

„U situaciji u kojoj je jedna varnica dovoljna da čitav region zahvati požar, Njemačka će nastaviti da intenzivno radi sa svojim regionalnim partnerima kako bi osigurala da Hamas više nema šanse da ponovi teror od 7. oktobra", objasnila je njemačka ministarka.

Analena Berbok i Ajman Safadi u Amanu,19.10.2023.

Arapske države ne žele u Gazi da „čiste nered" posle Izraela

Jordan važi kao prozapadna zemlja u regionu i ima zvanične odnose sa Izraelom još od sredine 1990-ih - iako politički prilično hladne.

Ipak, na takozvanom Manama dijalogu Međunarodnog instituta za strateške studije u Bahreinu koji održan od 17. do 19. novembra, jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi izrazio se veoma oštro: Rat koji Izrael vodi protiv Hamasa u Pojasu Gaze je „očigledna agresija" na palestinske civile i prijeti da destabilizuje cio Bliski istok. On je rekao da Izrael vrši ratne zločnie time što ljudima u Gazi blokira snabdijevanje hranom, gorivom i ljekovima.

„Svi moramo jasno i glasno istaći katastrofu koju izraelski rat znači ne samo za pojas Gaze, već i za cio region".

Safadi Safadijeve riječi jasno pokazuju da se čak i arapske države koje su diplomatski priznale Izrael trenutno distanciraju od izraelskog vojnog odgovora na teroristički napad Hamasa 7. oktobra. Činjenica da je Hamas klasifikovan kao teroristička organizacija u Njemačkoj, EU, SAD i drugim zemljama - trenutno nije važna. Ono što je mnogo važnije je solidarnost koju mnogi građani arapskih zemalja osjećaju prema Palestincima u Pojasu Gaze, posebno imajući u vidu visok i sve veći broj poginulih otkako je Izrael tamo pokrenuo vojnu operaciju.

Arapske države zasad nisu voljne da učestvuju u izgradnji novog političkog poretka - nakon završetka rata u Pojasu Gaze, jednog dana koji se sada ne može ni predvidjeti.

Jordan: „Ni jedna arapska vojska neće ući u Gazu"

Arapske države nisu spremne da prvo puste Izrael da radi šta hoće i da posle čiste njegov „nered", naglasio je Safadi. Slično su se izjasnili i predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Saudijske Arabije.

Uzdržanost ima prije svega političke razloge. S jedne strane, tu je pitanje bezbjednosti – i da li će Izrael zaista uspjeti da uništi Hamas i učini ga bezopasnim. Safadi u to ne vjeruje.

„Jednostavno ne razumijem kako se taj cilj može postići. Hamas je ideja. Ideja se ne može uništiti bombama", rekao je on u Manami, prenosi dpa.

Preuzimanje političke ili čak vojne odgovornosti u Pojasu Gaze, u kojem bi strukture ili barem simpatije naroda prema Hamasu potencijalno mogle da postoje, stavilo bi Jordan u izuzetno delikatnu situaciju – uključujući moguću domaću opasnu optužbu za „saučesništvo". Safadi stoga ne vidi političku budućnost Gaze kao odgovornost Jordana ili drugih arapskih zemalja:

„Dozvolite mi da budem vrlo jasan. Arapska vojska neće ići u Gazu. Ni jedna arapska vojska. Neće nas gledati kao neprijatelje", rekao je Safadi.

Manama, Bahrein

Šta kažu njemački stručnjaci?

Činjenica da se jordanski ministar spoljnih poslova ističe svojim stavovima vjerovatno nije slučajnost, kaže Nikolas From, politikolog sa Univerziteta Helmut Šmit u Hamburgu.

„Jordan već dugo ima mirovni sporazum sa Izraelom. Zemlje decenijama sarađuju. Zbog toga je Jordan bio žestoko kritikovan u djelovima arapskog svijeta, i to je još uvijek slučaj", kaže From.

Druge arapske države vjerovatno su u sličnoj situaciji, posebno one u Persijskom Zalivu (Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt, Bahrein, Irak, Oman, Katar).

Neke od njih, poput UAE i Bahreina, sklopile su sporazume o normalizaciji sa Izraelom prije samo nekoliko godina. Druge, poput Saudijske Arabije, do skoro su održavale dobre odnose, barem nezvanično. I one će se sada vjerovatno naći u problemu, jer se djelovi stanovništva protive ovom pravcu.

„Palestinsko pitanje i dalje igra glavnu ulogu u arapskom svijetu i ima veliki emocionalni i politički potencijal za mobilizaciju. Političari na vlasti ne mogu da ignorišu raspoloženje stanovništva", kaže Ekart Verc, direktor GIGA instituta za bliskoistočne studije u Hamburgu.

Međutim, bar neke zalivske države su ambivalentne po pitanju rata u Gazi, kaže Verc:

„Neke [arapske] države imaju veoma kritički odnos prema Hamasu. Jer, Hamas je izdanak Muslimanske braće, organizacije koja se smatra terorističkom organizacijom u Egiptu, Saudijskoj Arabiji u UAE. Vladama tih zemalja bi potajno moglo itekako da odgovara ako bi Hamas u Pojasu Gaze bio neutralisan ili barem ograničen u svojim mogućnostima. Istovremeno, u arapskim prijestonicama vide i stradanje civilnog stanovništva u Gazi".

Rafah, južni Pojas Gaze, 3.12.2023.

Niko neće da plaća obnovu Gaze - ako ne bude političkog rješenja

Još jedan veliki izazov posle završetka rata vjerovatno će biti - finansijska pomoć Pojasu Gaze, koji je bio siromašen i prije početka ovog rata. Područje koje Izrael i Egipat blokiraju godinama, teško da će to moći da uradi samo.

„Međutim, niko - ni Izrael, ni SAD, ni arapske države, ni palestinski lideri - niko ne želi da preuzme odgovornost za to", navodi The Economist, sumirajući rezultate sastanka dijaloga u Manami.

Bogate zalivske države i prije rata su već bile umorne od takozavne „diplomatije čekovima". Kao rezultat toga, možda neće biti voljne da finansiraju obnovu. „Već su nekoliko puta obnavljali pojas Gaze. Ako rekonstrukcija pojasa Gaze „ne bude dio ozbiljnog mirovnog procesa, oni neće platiti", citira list neimenovanog zapadnog diplomatu.

Njemački stručnjak Verc takođe vidi trajno političko rješenje - konkretno, rješenje u vidu stvaranja dvije države - kao minimalni preduslov za moguće kasnije uključivanje Arapa u rekonstrukciju pojasa Gaze:

„Ne može da se svakih nekoliko godina obnavlja i onda ponovo ruši. Vjerovatno se na to slično gleda u EU i zalivskim državama".

Njemački kolega From dodaje: „Generalno, zalivske države su u posljednjih deceniju i po bile finansijski uzdržanije. Ranije je ekonomska racionalnost bila donekle skrajnuta Međutim, stanovništvo je sada postalo svjesnije troškova. Mnogi građani sada pozivaju na veću uzdržanost".

Katarski šeik Tamim bin Hamad al-Tani

Zabrinutost od širenja sukoba - dva suprotona efekta

Politička elita arpaskih država Persijskog zaliva takođe želi da zadrži sukob što dalje od svog regiona, računajući da će rat kad-tad prestati, navodi se u analizi bliskoistočnog magazina „Al-Monitor”. Ali, nije siguruno da će se to i desiti. Hezbolah u Libanu i pobunjenici Huti u Jemenu, obje iranski sateliti, kao i sam Iran, mogli bi dalje da eskaliraju sukob. Kao i proiranske milicije u Iraku. Huti su nedavno oteli teretni brod u Crvenom moru, smatrajući da ima veze sa Izraelom. Takvi postupci bi takođe mogli brzo dovesti do eskalacije.

Međutim, opasnost od širenja sukoba mogla bi da ima i suprotan efekat - i neke arapske zemlje motiviše na veći angažman u pronalaženju rješenja – radi sopstvene bezbjednosti.

To tako vidi i Nikolas From: bez obzira na to kako bude izgledalo političko rješenje, ono se na kraju mora fokusirati na to da Palestincima pruži odgovarajuću perspektivu. „Ako to ne uspije, i dalje će biti frustracije, ljutnje, a time i nasilja", zaključuje From.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније