Kilijan Bajer (Riga)  [ DW ]

26. 11. 2022. 03:18

Spora smrt ruskog civilnog vazduhoplovstva

Suprotno očekivanjima mnogih stručnjaka, ruski avio-saobraćaj nije propao odmah nakon stupanja na snagu zapadnih sankcija.

S početkom ruske agresije na Ukrajinu, Zapad je zatvorio vazdušni prostor za ruske avione. Brojne kompanije prekinule su saradnju s ruskim partnerima, a vazduhoplovni divovi Erbas i Boing prestali su da isporučuju rezervne djelove Rusiji.

Mnogi su tada bili sigurni da ruske civilna avio-kompanije neće preživjeti ni dvije sedmice. No, više od pola godine kasnije u Rusiji se gotovo ništa nije promijenilo za većinu putnika, barem na domaćim letovima. Kako je to moguće?

-pročitajte još: Da li sankcije zaista pogađaju rusku ekonomiju?

„Radi se o kombinaciji različitih aspekata“, kaže američki stručnjak za vazduhoplovstvo Ričard Abulafija iz kompanije AeorDynamic Advisory. „Sankcije se ne sprovode u potpunosti, skladišta su bila puna rezervnih djelova, nalaze se kreativna rješenja za hitne slučajeve i plansko smanjenje flote.“

„Kanibalizam“ avio-industrije

Prije početka rata u Ukrajini, ruski avio-prevoznici imali su više od 800 aviona, gotovo svi zapadnih proizvođača. Ukupno su, prema podacima koje je objavio ruski državni prevoznik Aeroflot, ruske kompanije 2019, prije pandemije, prevezle više od 120 miliona putnika. Više od polovine njih letjelo je na međunarodnim linijama. Međutim, od izbijanja rata te su međunarodne linije gotovo u potpunosti obustavljene zbog sankcija.

Prema riječima Abulafija, prekid gotovo 50 odsto ruta je na neki način pogodovao ruskim prevoznicima, jer smanjena potražnja za letovima omogućava da mnogi avioni ostanu na zemlji.

„Ako ne opslužujete međunarodne rute, možete uštedjeti mnogo milja svojoj floti, tako da oslobođene resurse i rezervne djelove možete upotrebiti za opsluživanje domaćeg saobraćaja“, kaže taj stručnjak.

Slično na to gleda i ruska analitičarka vazduhoplovnog sektora Anastazija Dagajeva. „S obzirom na činjenicu da ima manje letova i više aviona na zemlji, a u isto vrijeme nema mogućnosti da se dobave neophodni novi djelovi, onda je naravno izlaz rastavljanje aviona zbog rezervnih djelova.“

Kolika je zavisnost od stranih djelova?

Ruske avio-kompanije danas gotovo isključivo koriste moderne putničke avione Boinga i Erbasa. Većina njih je u najmu i u vlasništvu stranih investitora.

Kad je počeo rat u Ukrajini, mnogi strani ulagači zatražili su natrag svoje iznajmljene avione. Radi se inače o više od 500 letjelica čija je ukupna vrijednost veća od deset milijardi dolara.

Ali u martu je predsjednik Vladimir Putin potpisao novi zakon koji dopušta preregistraciju i tih letjelica u Rusiji.

„Na kraju smo ukrali te avione“, kaže ruski stručnjak za avijaciju Vadim Lukaševič. „Sada je naš posao da ukrademo rezervne djelove. To je sada pitanje života i smrti za civilno vazduhoplovstvo u Rusiji.“

Umiranje na rate

Za razliku od Irana koji je decenijama pod sankcijama, ali se snalazi sa avionima iz sedamdesetih i osamdesetih godina, Rusija sa modernom flotom zavisi od modernih rezervnih djelova koji se prave na Zapadu.

Zapadni proizvođači veoma vode računa gdje završavaju djelovi koje prodaju, pa je Rusiji teško da ih kupi iz drugih zemalja, kaže Abulafija. „Pretpostavljam da ćemo u jednom trenutku ipak vidjeti nagli pad ruske avio-industrije, jer nabavka djelova tu i tamo funkcioniše šest do dvanaest mjeseci. No nakon toga je pitanje kako dalje.“

Američki stručnjak vidi još veći problem za Rusiju ubuduće – s obzirom na to da je otuđila avione stranih investitora, pitanje je ko će biti spreman da tamo uopšte ikad pošalje nove letjelice.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.