- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
24. 11. 2022. 09:13
Nova generacija evropskih astronauta
Evropska svemirska agencija (ESA) predstavila je u Parizu sledeću generaciju astronauta. Odabrano je 17 žena i muškaraca. Među njima su pet karijernih astronautkinja i austronauta: Sofi Adeno iz Francuske, Rouzmeri Kugan iz Velike Britanije, Pablo Alvarez Fernandez iz Španije, Rafael Liežoa iz Belgije i Marko Ziber iz Švajcarske.
Meet ESA's class of 2022 astronauts 👇 #ESAastro2022 pic.twitter.com/P77q35qXCZ
— ESA (@esa) November 23, 2022
Ostalih dvanaest odabranih su takozvani rezervni astronauti i astronautkinje koji mogu biti pozvani za određene misije. Rezervni tim će dobiti konsultantski ugovor i osnovnu obuku u slučaju da se u kratkom roku ukaže prilika za učešće u nekoj misiji. Dvije Njemice su takođe dio rezervnog tima: Nikola Vinter i Ameli Šenenvald.
Prvi svjetski para-astronaut
Po prvi put, ESA je takođe odabrala kandidata sa invaliditetom. Britanac Džon Mekfol izgubio je nogu kada je imao 19 godina i od tada ima protezu. Paraolimpijski sprinter će sada postati prvi para-astronaut. „Kao amputirani, nikada nijesam mislio da ću moći da postanem astronaut“, rekao je Mekfol u intervjuu objavljenom na veb stranici ESA.
Ovaj 31-godišnji ljekar će pomoći inženjerima ESA da razviju uređaje koji će takođe i ljudima sa hendikepom omogućiti let i rad u svemiru. Time bi takođe trebalo da se poveća polje kandidata za buduće astronaute. Šef ESA Jozef Ašbaher rekao je da je želja da se svemir otvori za sve ljude.
Obuka počinje u Kelnu
Potencijalni astronauti prvo će se godinu obučavati u Njemačkom vazduhoplovnom i svemirskom centru u Kelnu. Nastavni plan i program uključuje osnove prirodnih nauka, inženjerstvo i ruski jezik.
Poslije otprilike tri godine obuke, posada će prvo podržati svoje kolege u svemiru kontrolom sa zemlje, a kasnije će moći da radi na Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS. Međutim, budućnost ISS-a ostaje neizvjesna. Rusija je najavila da želi da se povuče iz zajedničkog projekta poslije 2024. Američka svemirska agencija NASA smatra da je obavezna da održi ispostavu u funkciji najmanje do 2030.
Na letove nekog od evropskih astronauta na Mjesec treba još neko vrijeme čekati. Na primjer, bile bi moguće misije na „Lunarnu kapiju", stanicu planiranu na Mjesečevoj orbiti.
Skoro 23.000 aplikacija
ESA je počela da traži nove astronaute u martu ove godine. Ukupno je pristiglo skoro 23.000 prijava, među kojima 3.700 iz Njemačke, 670 iz Švajcarske i 470 iz Austrije.
Nova posada predstavljena je na ministarskom sastanku 22 zemlje članice ESA, na kojem je odlučeno o znatno većem trogodišnjem budžetu. Ukupno, ESA će dobiti skoro 17 milijardi eura. To je povećanje od 17 odsto. Novac će biti upotrebljen, između ostalog, za posmatranje efekata klimatskih promjena, raketu-nosač Arijan 6 i istraživanje svemira od strane robota i astronauta.
dr (ard,ESA)
Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.