- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
21. 04. 2015.
22:30 >> 22:47
PROBLEMI "RIBARSTVA"
Do rješenja zajedničkim djelovanjem
Rješenje problema "Ribarstva" iz Rijeke Crnojevića treba tražiti u trouglu između Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i Komercijalne banke Budva, koja je vlasnik imovine, ocijenjeno je na sjednici skupštinskog Odbora za zadravstvo, rad i socijalno staranje.
Predstavnik Sindikata "Ribarstva", Željko Jovićević, saopštio je da se 48 radnika fabrike, nakon što je njenu imovinu kao hipoteku za neizmireni kredit od bivšeg vlasnika preuzela Komercijalna banka Budva, nalazi u teškom položaju, ali su pokušavali da uz pomoć države formiraju novo preduzeće, koje bi se bavilo istom djelatnošću.
„Obećavana nam je pomoć države u osnivanju Novog ribarstva. Zanemarili smo svoja potraživanja, kako bi sačuvali radna mjesta. Radili smo na tome osam, devet mjeseci, ali se ništa nije desilo“, kazao je Jovićević.
On je podsjetio da je "Ribarstvo" 1994. privatizovao Petar Ražnatović, ali je preduzeće 12 godina bilo „u makazama“ negove druge dvije firme. Ražnatović je imovinu fabrike založio za kredit kod Komercijalne banke Budva, koja ju je preuzela nakon što bivši vlasnik nije redovno izmirio zajam.
Predsjednik Granskog sindikata poljoprivrede, prehrambene i duvanske proizvodnje, Veljko Baošić, kazao je da su radnici radili na "draft" programu za zakup imovine fabrike kod banke, kako bi se ona povratila i formiralo "Novo ribarstvo".
„Niko ne pominje da se ovdje radi o gašenju 50 radnih mjesta, kao ni o tome da će Rijeka Crnojevića, nakon odlaska radnika u Podgoricu ili na Cetinje, ostati bez stanovnika“, upozorio je Baošić.
On je podsjetio da se radnicima "Ribarstva" duguje osam plata, četiri regresa i četiri i po godine doprinosa, zbog čega njih šest ne može da se penzioniše.
Radnici su tražili od IRF-a kredit od 200 hiljada eura za pokretanje proizvodnje, a više puta su bezuspješno pokušavali da se sastanu sa ministrom poljoprivrede, Petrom Ivanovićem, kako bi zajednički riješili problem fabrike.
Predsjednik Odbora direktora IRF-a, Zoran Vukčević, kazao je da bi za fabriku, koja je u stečaju, trebalo tražiti realno rješenje, bazirano na biznis osnovi, koje će biti dugotrajno.
„IRF posluje na tržišnim principima i u skladu sa dobrom bankarskom praksom. Ne možemo odobriti kredit preduzeću koje je u stečaju. Da bi neka firma dobila kredit IRF-a ona mora da ispunjava određene uslove, prije svega da funkcioniše, izmiruje obaveze i da ima jasno definisano vlasništvo“, objasnio je Vukčević.
On je dodao da bi jedno od mogućih rješenja mogao biti aranžman IRF-a sa trgovinskim lancem Voli, čiji je vlasnik Dragan Bokan saopštio da je zainteresovan da otkupi sve što Ribarstvo proizvede.
„Trebalo bi vidjeti da li se preko Volija, kao distributera, može uraditi nešto kako bi se napravio aranžman sa IRF-om“, rekao je Vukčević.
On je predložio predstavnicima radnika da razgovaraju sa bankom, preko koje bi IRF mogao da obezbijedi novac potreban za pokretanje proizvodnje u fabrici, ali po svojim uslovima.
Vukčević smatra da je prije osnovanja "Novog ribarstva" neophodno utvrditi vlasničku strukturu, formirati menadžerski tim, napraviti socijalni program i naći rješenje za izmirenje dugovanja prema radnicima.
Sekretar Ministarstva poljoprivrede, Branimir Vujačić, saopštio je da su nadležnosti tog Vladinog resora u slučaju Ribarstva veoma male i limitirane, pa bi rješenje trebalo tražiti u funkciji strateškog partnera, biznis plana i profita.
„Postoji šansa da se proizvodnja obnovi, ali je veoma važno da se o svemu izjasni banka. Potrebna je sinergija za odgovorno rješenje, a Ministarstvo je spremno da u okviru svojih nadležnosti učestvuje u izgradnji programa i obnovi fabrike“, naveo je Vujačić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić, smatra da "Ribarstvo" može uspješno da posluje uz određena ulaganja i da je ono što se desilo sa fabrikom više za vrhovnog državnog tužioca, nego za Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
„Na ove se radnike niko ne obrće, jer nemaju sindikalnu jačinu. Oni su praktično na ulici i bez izvora za egzistenciju“, poručio je Vučinić.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Izet Bralić, smatra da je mnogo manje novca potrebno da se sačuvaju postojeća radna mjesta, nego za otvaranje novih, pogotovo kada postoji brend.
„Trebalo bi svi da se angažujemo kako bi se obezbijedio potrebni novac za pokretanje proizvodnje u Ribarstvu. Ovdje se radi o opstanku fabrike, ali i jednog gradića“, naveo je Bralić.
On je dodao da bi za pokretanje proizvodnje trebalo obezbijediti oko 300 hiljada eura.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, tražio je od IRF-a da se uključi i doprinese nalaženju rješenja problema za "Ribarstvo" i dodao da je stvari nemoguće pokrenuti bez učešća Komercijalne banke Budva.
„Ajde da idemo ka zaključcima koji će dati neki rezultat“, pozvao je Perić.
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, rekao je da nije jasno kako je fabrika za preradu ribe, za koju postoji razvijeno tržište i sa kapacitetima kakve nudi Skadarsko jezero, uspjela da propadne.
„Ako se ovo ne pokrene, Rijeka Crnojevića je mrtva“, upozorio je Popović.
Коментари0
Остави коментар