MJEŠTANI SUTORINE

Pustite nas da živimo u Crnoj Gori

Dok se u BiH raspravlja o rezolucije o novom razgraničenju sa Crnom Gorom, pri čemu bi Sutorina trebalo da se oduzme Crnoj Gori i vrati BiH, mještani tog područja prilično zbunjeni što su se našli u centru javnosti.

Posjećuju ih svakodnevno mediji iz obje države, a juče su vidjeli i geometre u Sutorinskom polju kako premjeravaju prostor i pri tom komentarišu: "Pa, ovo je više od Neuma".

I zaista Sutorina obuhvata više naseljnih mjesta: Njivice, Solila, Šćepoševiće, Prijevor, Sitnicu, Vrbanj, Kruševice, Svrčuge... skoro 80 kvadratnih kilometara. Ali, niko od sagovornika Radio Jadrana ne može da zamisli da bi sjutra trebalo prekrajati granicu i dati BiH da dođe do našeg mora i graničnog kamena u Igalu.

On i danas, sa natpisom "Ercegovina", svjedoči da je do 1947. godine tu bila granica trebinjskog i bokeljskog sreza.

"Kamen treba da ostane spomenik i ništa više, jer priča o Sutorini je odavno završena. Poslije Drugog svjetskog rata formirane su granice republika i važe za sve. Priznala je administrativne kao državne granice i međunarodna zajednica. To pitanje pokreću sada oni što su rasturili već jednom našu zemlju. Ne mogu da shvatim da ni poslije 20 godina od rata na Dubrovnik da imamo granicu ka našim dobrim susjedima, Konavlima i Trebinju", priča rođeni Prijevoranin Blago Radanović.

Sutorinsko polje je nekada hranilo cijeli Herceg Novi, danas je napušteno, isparcelisano. Srijećemo i Slobodana Ribara koji je izveo ovce na ispašu. Kaže da je 80-ih godina prošlog vijeka došao iz Bosne u Sutorinu, ali ne može da shvati da bi mogao opet da se u tu zemlju vrati.

Predsjednik MZ Prijevor, Stevan Vlaović kaže da otkako zna za sebe niko od žitelja nema dilemu, jer Sutorina je uvijek pripadala Boki i Crnoj Gori.

"Nema smisla pričati da Sutorinu treba vratiti BiH. Ljudi su navikli da pripadaju ovoj opštini i državi. Ne daj Bože da dođe do nekog sukoba zbog toga. Tačno je da je Sutorina neobrađena, ili ima ogroman potencijal i za seoski i za sportski turizam, uz poljoprivredu. Samo treba malo više raditi", kaže Vlaović za Radio Jadran.

I Miko Mračević, kao predsjednik MZ Sutorina zatečen je informacijama o mogućnosti da bi mogli osvanuti u drugoj državi, kao i stalnim interesovanjem medija.

"Svima sam rekao: rođen sam u Crnoj Gori, volio bih i da ovo sve ostane crnogorsko", kategoričan je Mračević.

Rada Đaković, TVCG