Julijana Žugić

Umjerenost, a ne stroge zabrane: Savjeti dr Seferovića za zdrav krvni pritisak

Arterijska hipertenzija je najraširenija hronična nezarazna bolest i jedan od najpotcijenjenijih faktora rizika za razvoj akutnog srčanog udara, moždanog udara i srčane slabosti, kazao je u Linku Radija Crne Gore ugledni srpski kardiolog i akademik prof. dr Petar Seferović.

„Visoki krvni pritisak razvija se postepeno, neprimjetno, tako da neko može bolovati više decenija prije nego što dobije dijagnozu. U međuvremenu su moguće različite komplikacije koje mogu izazvati teški invaliditet, ali i smrt. Liječenje povišenog krvnog pritiska podrazumijeva prije svega ljekove, ali i poštovanje određenih higijensko-dijetetskih mjera. Što se tiče ishrane, svaka osoba treba da uradi najbolje u granicama svojih mogućnosti. Glavna stvar je da obroci budu balansirani, da se ne preteruje ni sa jakom, ni sa masnom hranom. Takođe je važno da se što više koristi voće i povrće. Mediteranska ishrana omogućava bolju regulaciju krvnog pritiska, ali i produženje života. Striktne zabrane ne dovode do uspjeha. Umjerenost je važna. Jednom nedeljno možete jesti šta želite, ali, ako nešto baš volite, nemojte da se prejedate. Ostalih šest dana budite umjereni. Naučite da ustanete od stola polusiti“, preporučio je dr Seferović.

On je dodao da obožava slatkiše i da je tokom poslednjih 20 godina razvio trik da na kraju obroka uzme zalogaj ili kašičicu nečeg slatkog, što mu smanjuje želju da pojede, recimo, cijelu krempitu ili baklavu.

„Trudim se da budem na granici između onoga što treba i onoga što volim. Bitno je da ljudi budu umjereni i shvate da nije dobro stalno jesti previše masno ili previše slatko, da ne treba dosoljavati hranu. Kad čovjek vodi računa, kilogrami će vremenom početi da opadaju“, objasnio je dr Seferović.

Govorio je i o fizičkoj aktivnosti, preporučujući 10.000 koraka dnevno.

„Ako neko ne može toliko da hoda, može 7.000 ili 5.000 koraka. Svako treba sebi da prilagodi i postigne maksimum u okviru svojih mogućnosti. Važno je da to postane dio dnevne rutine. Što se tiče alkohola, povremena čaša crnog vina ili loze ne šteti. Tradicija u Crnoj Gori je jutarnja rakija za bolju cirkulaciju, ali nije dobro uzimati svaki dan, da ne uđete u zavisnost“, upozorio je dr Seferović.

Na komentar o strogim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije da je i najmanja količina alkohola štetna, te da u zatvorenom treba potpuno zabraniti duvan i nikotinske proizvode, dr Seferović je rekao: „Ostavimo SZO po strani. To pričaju ljudi koji samo gledaju u knjige. Treba da pođu u restorane i vide šta se dešava. Najvažnije je da savjetujemo slušaocima i gledaocima ono što mogu sprovesti.“

Podsjetio je da je pušenje izuzetno štetan faktor po zdravlje i da treba više raditi na prevenciji među mladima, kako za tradicionalne, tako i za alternativne duvanske proizvode.

„Pušenje je bolest zavisnosti i nije lako izaći iz toga. Alternativne metode su manje štetne od klasičnih cigareta. Studije pokazuju da je tolerancija napora i maksimalna potrošnja kiseonika veća kod korisnika alternativnih proizvoda u odnosu na klasične cigarete. Treba stalno razmišljati o tome da postoji loše, gore, ali i bolje, i u tom smislu nuditi ljudima ono što je za njih bolje“, naglasio je dr Seferović.

Kada se utvrdi povišeni krvni pritisak, neophodni su ljekovi i povremeno praćenje vrijednosti pritiska.

„Mjerenje kod kuće, ako se pravilno radi, veoma je pouzdano i pokazuje da li je terapija dovoljna ili su potrebne izmjene. Danas imamo kombinacije ljekova u jednoj tableti, što omogućava kontrolu krvnog pritiska sa jednom ili dvije tablete dnevno. Najvažnije je razumjeti da liječenje krvnog pritiska mora biti stalno. Ako pacijent prestane da pije ljekove, pritisak ponovo raste. Redovno uzimanje ljekova omogućava izbjegavanje ozbiljnih komplikacija i produžava život“, zaključio je dr Seferović.