M.M.Lj. [ Mediabiro ]

DeShame istraživanje: Posljedice digitalnog nasilja nad mladima dugotrajne i zabrinjavajuće

U Crnoj Gori svaki drugi srednjoškolac je primio seksualni sadržaj od osobe koju ne poznaje, a podršku u slučaju onlajn seksualnog uznemiravanja najveći dio mladih bi potražio kod prijatelja i roditelja, trećina bi se obratila policiji, a njih 15 odsto nastavnicima. To su podaci iz prvog nacionalnog DeShame istraživanja, koje je u Crnoj Gori sprovela nevladina organizacija Centar za sigurniji internet.

Na konferenciji pod nazivom Digitalno nasilje nije nevidljivo, organizovanoj u partnerstvu sa M:telom Crna Gora, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, naglašeno je da je DeShame prvo sveobuhvatno istraživanje fokusirano na razumijevanje digitalnog nasilja koje obuhvata širenje neprimjerenih sadržaja, onlajn seksualno zlostavljanje, kao i rizična ponašanja poput sekstinga, odnosno dijeljenja ličnih podataka i susreta sa osobama upoznatim preko mreža.

Nacionalna koordinatorka DeShame istraživanja za Crnu Goru i jedna od osnivačica Centra za sigurniji internet, Ena Grbović, kazala je da Crna Gora sada ima nacionalno reprezentativne podatke koji su osnova za donošenje politika za unapređenje digitalne dobrobiti mladih.

„U istraživanju je učestvovalo 510 učenika i učenica prvog i trećeg razreda sedam srednjih škola iz svih djelova Crne Gore. Podaci pokazuju da posljedice digitalnog nasilja po mlade mogu biti dugotrajne. Naime, onlajn seksualno uznemiravanje kroz slike, poruke ili objave izaziva osjećaj ugroženosti i poniženja, pa je zajednička edukacija roditelja, mladih i stručnjaka ključna za smanjenje rizika i stvaranje bezbjednijeg digitalnog okruženja”, poručila je Grbović.

Rezultati DeShame istraživanja pružaju važne uvide u svakodnevne izazove srednjoškolaca i nude smjernice za unapređenje sigurnog i podržavajućeg digitalnog prostora, naglasila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović.

„Rezultati ovog istraživanja nam daju jasniju sliku o tome kako adolescenti doživljavaju digitalni prostor, sa kakvim se oblicima nasilja i stigmatizacije susreću, ali i kako te situacije utiču na njihovu svakodnevnicu. Predstavljeni podaci su dragocjena osnova za kreiranje politika, edukativnih programa i mjera zaštite djece u digitalnom okruženju. Posebno hvala učenicima i školama koje su učestvovale u istraživanju, jer su svojim učešćem omogućili da imamo vjerodostojne podatke koji nas obavezuju da djelujemo”, kazala je ministarka.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, kazala je da usaglašavanje sa evropskom regulativom o onlajn bezbjednosti znači mnogo više od tehničkog prilagođavanja evropskim procesima.

„Usklađivanje sa Aktom o digitalnim uslugama (DSA) znači izgradnju bezbjednog digitalnog prostora u kojem građani mogu da vjeruju u ono što čitaju i dijele, da znaju da njihova djeca neće biti izložena opasnostima koje prijete iz virtuelnog svijeta. To podrazumijeva jasna pravila igre, mehanizme kontrole i obaveze platformi. Ministarstvo kulture i medija već je započelo usklađivanje zakonodavstva sa ciljem da do 2026. godine Crna Gora u potpunosti odrazi duh i standarde DSA-a. Naša obaveza je da jasno poručimo - digitalno nasilje nije nevidljivo. Ono je prisutno, ono boli i zahtijeva naš odgovor”, navela je Vujović.

Mladi često ne prijavljuju kada su žrtve onlajn nasilja zbog straha od osude, nedostatka povjerenja u institucije ili nepoznavanja dostupnih procedura, istakao je ministar pravde Bojan Božović.

„Upravo zato su važna istraživanja poput ovih jer su nacionalno reprezentativna i naučno utemeljena, pa pružaju pouzdane podatke za razbijanje stigme, podizanje svijesti i razvoj sigurnih i dostupnih kanala za prijavljivanje. U ovom segmentu, Ministarstvo pravde ima ključnu ulogu u jačanju zakonodavnog okvira i preciznom definisanju onlajn nasilja, kao i obezbjeđivanju efikasnih i dostupnih mehanizama prijavljivanja za djecu, roditelje i škole”, naglasio je Božović.

Izvršni direktor kompanije M:tel, Zoran Milovanović, kazao je da je digitalno nasilje prisutno iako nije nevidljivo, ali da je dobra vijest da je društvo u Crnoj Gori spremno za inovacije. Kazao je da je kompanija na čijem je čelu, učinila mnogo da zaštiti građane od svakog tipa onlajn prijetnji, osim konstantne edukacije građana kompanija je razvila i servis Siguran Net, koji omogućava potpunu zaštitu u online svijetu.

„Mogu da istaknem da smo na primjer samo u avgustu, preko Sigurnog neta, uspjeli da spriječimo više od 3.260.000 sajber prijetnji i možete da zamislite koliko se prijetnji svakodnevno dešava među svim našim korisnicima Mi ćemo se potruditi da u narednom periodu obezbijedimo što veći broj korisnika i nadamo se da ćemo i u ovom segmentu biti lider”, rekao je Milovanović.

DeShame istraživanje dio je regionalne inicijative koju predvode direktor Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Hrvatskoj, Tomislav Ramljak, i profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Lucija Vejmelka. DeShame projekat ima za cilj da produbi saznanja o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca u onlajn okruženju i podstakne razmjenu iskustava i preventivnih mehanizama u zemljama Zapadnog Balkana. U Crnoj Gori istraživanje sprovodi tim iz akademske zajednice i članice Centra za sigurniji internet, Ena Grbović, Jovana Davidović Vuletić i Dajana Zečević.