K. J.

Od nasilja do resocijalizacije: Kako zaštititi i društvo i maloljetnike

Potrebno je uspostaviti ravnotežu između zaštite društva i prava maloljetnika, kako bi im bila omogućena potpuna reintegracija i resocijalizacija. Samo koordinisan rad pravosudnih i socijalnih institucija može obezbijediti da zakon postane stvarni mehanizam prevencije i podrške mladima u riziku, poručeno je na prezentaciji analize „Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori“ koju je pripremio Centar za građansko obrazovanje (CGO). Projekat je realizovan uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Autorka analize, advokatica Lara Dedić, ukazala je na ključne prepreke u primjeni zakona i resocijalizaciji maloljetnika, među kojima su nedostatak specijalizovanih ustanova, obučenog kadra i međuinstitucionalne saradnje.

„Zakon daje dobar okvir, ali njegova primjena i dalje nailazi na ozbiljna ograničenja“, naglasila je Dedić, ističući da su alternativne mjere ključne za prevenciju ponovnog kriminalnog ponašanja, dok institucionalne zahtijevaju jače kapacitete.

Dedić je naglasila da je za budućnost sistema presudno jačanje međuresorne saradnje i otvaranje specijalizovanih institucija, kako bi se mladima omogućilo da preuzmu odgovornost, isprave ponašanje i razviju puni potencijal.

Ona je ukazala da su alternativne mjere ključni instrumenti u postupanju prema maloljetnicima, ali i da njihova primjena u praksi ima ozbiljna ograničenja zbog nedostatka specijalizovanih ustanova, obučenog kadra i koordinacije institucija. 

“Zakon o postupanju prema maloljetnicima u Crnoj Gori daje dobar pravni okvir, usklađen sa evropskim standardima, ali njegova efektivna primjena i dalje nailazi na praktične prepreke. Među glavnim izazovima su nedostatak specijalizovanih ustanova za maloljetnike, preopterećenost sudova i tužilaštava, nedovoljna edukacija stručnjaka i slaba uključenost roditelja u proces resocijalizacije”, precizira Dedić. 

Pojašnjavajući razlike u oblicima sankcija, Dedić je kazala da su alternativne mjere veoma uspješne u prevenciji ponovnog kriminalnog ponašanja, dok institucionalne mjere zahtijevaju bolje organizovane i stručne kapacitete. 

Ona je predstavila i statističke podatke za protekle tri godine o broju maloljetnih prijavljenih učinalaca krivičnih djela, optuženih i osuđenih, kao i određene prakse iz regiona u ovoj oblasti koje mogu biti instruktivne.

Miloš Knežević, koordinator za razvoj u CGO-u, podsjetio je da istraživanja pokazuju porast vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije.

„Gotovo 60% učenika svjedoči da je nasilje prisutno u njihovoj školi ili sredini, dok svaki peti navodi lično iskustvo“, naveo je on.