B.B.

Tri NVO traže povlačenje predloga zakona o ANB-u i stručnu i javnu raspravu

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava, uputili su pismo predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću, kao i svim članovima i članicama tog Odbora u kojem ponovo pozivaju na povlačenje Predloga zakona o ANB iz skupštinske procedure i otvaranje prostora za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.

Kako navode u pismu ponovo apeluju da se povuče Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvori prostor za stručnu i javnu raspravu do skupštinskog jesenjeg zasijedanja.

"Ovaj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i kao takav zahtijeva
odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji
obavezuju Crnu Goru. Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja.
O nacrtu Predloga je obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje. Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti", navode u pismu.

Pohvalili su pokazanu volju da se njihove primjedbe donekle uvaže i da se na prvobitan Predlog
zakona amandmanski djeluje. Međutim, u amandmanima koje je Vlada sinoć usvojila na
elektronskoj sjednici, a koje su mediji objavili, i koji su upućeni skupštinskom Odboru za odbranu
i bezbjednost uočili su nedostatke.

"1) AMANDMAN 1: U odnosu na ovlašćenje ANB iz člana 13 Predloga da bez sudske odluke
pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave,
lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije,
vraćeno je važeće rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost
Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), umjesto da je
usvojena preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predviđen sudski nadzor
nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren, kako je na jučerašnjoj sejdnici odbora
najavio i ministar pravde Božović.

Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja
imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo
određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne
bezbjednosti, što radi ANB.

Da bi se u krivičnom postupku, primjera radi, ostvario pristup podacima o bankarskim računima građana, neophodna je sudska odluka (čl. 257b ZKP). U krivičnom postupku i državni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadržine štetilo javnom interesu, pa o tome onda odluku donosi sudsko vijeće (čl. 86 ZKP), itd. Pri tom, sudeći i po praksi Evropskog suda za ljudska prava (vidi npr. Klass protiv Njemačke, 1978, 42-49) u pogledu rizika od proizvoljnosti, tj. zloupotrebe ličnih podataka građana, veći rizik prijeti od izvršne vlasti, koju oličava ANB, nego od državnih tužilaca, koji su autonomni u odnosu na izvršnu vlast.

2) AMANDMANI 4 I 5 U VEZI AMANDMANA 2: U odnosu na tajno prikupljanje podataka o
elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i
podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije propisano članom 15, tač. 4
Predloga zakona, amandmanom 2 je prvobitna alineja b) podijeljena na dvije, i predviđeno da je
sudska odluka potrebna za „b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom
uspostavljanju komunikacija“ i „d) međunarodne telekomunikacione veze“, dok sudski nadzor
nije predviđen za „c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.“
Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli,
zanemareno je da je Ustavni sud, u odluci iz 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba
Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca zabrinutost zbog navoda o nezakonitom nadzoru po nalogu bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao i zbog nedovoljnih mehanizama zaštite prava na privatnost u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imajući u vidu da član 8 tog zakona omogućava pristup bazama podataka pravnih lica, uključujući banke i nevladine organizacije, bez sudskog odobrenja (član 17).

AMANDMAN 4: Uočavamo očigledan tehnički previd - rješenjem se, između ostalog, propisuje da
ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih
i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja (član 15, stav 1 tačka 5), može to učiniti
upravo pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku (opet član 15, stav 1 tačka 5).
Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na
privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama.

Zbog toga izmjene zakona zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja. Pored ovoga, smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka
(prema Predlogu zakona podaci prikupljeni na osnovu člana 13 ne podliježu uništavanju, kao ni
oni iz člana 15, stav 1, tačke 2 i 4 za koje Vrhovni sud ne daje dozvolu). Takođe, ističemo i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.

Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete
spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima,
međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava", navodi se u pismu ove tri NVO.