Mi.M. [ Mina ]

CDT: Ustavni sud potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost

Ustavni sud je, odbijanjem da dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima nije odlučeno do kraja prošle godine, još jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti.

To je rekla programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.

Ona je kazala da je riječ o dokumentima od nesporne važnosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama – bez obrazloženja, roka ili plana rješavanja.

„Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogućimo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, čekaju na odlučivanje“, navela je Kovačević.

Ona je rekla da je Ustavni sud prvobitno donio rješenje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a.

„Ali nam je umjesto traženih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava“, dodala je Kovačević.

Ona je kazala da prema podacima koje su dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju prošle godine čekalo čak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole – 165 zakona i 180 propisa i drugih opštih akata.

Kovačević je rekla da su najstariji od ih predmeta su iz davne 2016. godine, a čak 155 predmeta je starije od tri godine.

„Iz dostavljenog spiska - koji, uzgred, nijesmo ni tražili - ne može se razaznati kakva to “složena” pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da riješi za devet dugih godina“, dodala je Kovačević.

Ona je rekla da se ne može sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmišljeno višegodišnjim čekanjem.

Kako je dodala Kovačević, ne može se ni utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrijeđen upornim ćutanjem i institucionalnom pasivnošću suda.

Kovačević je rekla da se CDT na takvu odluku Ustavnog suda žalio Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja je usvojila njihovu žalbu i naložila Sudu da odluči u skladu sa zakonom.

„U ponovljenom postupku, Ustavni sud je naš zahtjev odbio, pozivajući se na sprovedeni test štetnosti i navodeći da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vršenje službene dužnosti i rad kolegijalnog organa“, kazala je Kovačević.

Takva argumentacija, kako je dodala, nema uporište u zakonu.

Kovačević je navela je riječ o inicijativama koje se odnose isključivo na ocjenu opštih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadrže pravnu argumentaciju od značaja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti.

Ona je dodala da Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. „negativnog zakonodavca“, pokušava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlučuje o propisima koji važe za sve građane.

Prema riječima Kovačević, takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vršenju javne vlasti, a nema uporište ni u važećem pravnom okviru.

Ona je rekla da, kao što su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skupštine - koja je takođe kolegijalni organ, tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti.

„Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skupština više ne bi smjela da objavljuje obrazloženja zakona kako „građani ne bi uticali na njen rad i odlučivanje““, dodala je Kovačević.

CDT, kako je rekla Kovačević, zabrinjava poruka koju Sud šalje – „da bi znanje javnosti o sadržaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasuđivanje ustavnih sudija“.

Kovačević je rekla da, ako se mišljenja i argumenti građana i stručne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu, onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku.

„Jer ako sudije strijepe od pravnog mišljenja javnosti, kako se uopšte nose sa političkim pritiscima i interesima moćnih aktera u konkretnim predmetima?“, upitala je Kovačević.

Ona je istakla da posebno zabrinjava činjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slučajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogućio pristup istim vrstama dokumenata.

„Odbijanjem da postupi na isti način u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno urušava pravnu sigurnost“, rekla je Kovačević.

Ona je navela da je CDT i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema.

„Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput “crne rupe” – inicijative nestaju bez traga, a građani ostaju uskraćeni za informacije o njihovoj sudbini, obrazloženjima ili vremenskom okviru odlučivanja“, kazala je Kovačević.

Ona je rekla da je zatvorenost Ustavnog suda već godinama predmet kritika međunarodnih organizacija, naročito u kontekstu postupanja po izbornim žalbama.

„OSCE/ODIHR u više izvještaja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogući javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta“, navela je Kovačević.

Ona je dodala da ih dodatno zabrinjava što Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

„Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno ažurira spisak predmeta i predstavi plan rješavanja višegodišnjih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog uporišta“, rekla je Kovačević.

Ona je rekla da je zbog svega navedenog, CDT Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu žalbu, u cilju zaštite prava javnosti da zna.

„Nastavićemo da tražimo da se javnosti omogući uvid u dokumenta koja otkrivaju šta Ustavni sud ignoriše i zašto ćuti“, kazala je Kovačević.