Julijana Žugić [ RCG ]

U KBC-u Berane nema listi čekanja na kateterizaciju

Prije više od dvije godine Opšta bolnica Berane transformisana je u Kliničko-bolnički centar, čime su stvoreni preduslovi za razvoj zdravstva u Beranama i na sjeveru naše zemlje, kazao je u Linku Radija CG direktor te zdravstvene ustanove dr Milorad Magdelinić.

"Ta decentralizacija postala je ključni momenat u stvaranju jednog efikasnijeg, funkcionalnijeg i za bolesnike pristupačnijeg zdravstvenog sistema. U kombinaciji sa dobrom vizijom i modernizacijom, stvoreni su uslovi da i manji centri, poput Berana, budu značajni i da postanu centri izvrsnosti, ne samo u pružanju usluga, nego i u domenu obrazovanja i inovacija, istovremeno doprineseći razvoju zdravstva u cijeloj zajednici", rekao je on.

Kliničko-bolnički centar Berane pruža usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa.

"Usluge sekundarnog nivoa su za šest opština. Osim iz Berana, dolaze pacijenti iz Rožaja, Petnjice, Plava, Andrijevice i Gusinja. Kliničko-bolnički centar Berane je pored Kliničkog centra Crne Gore, jedina ustanova u kojoj postoji magnetna rezonanca. Na tom uređaju godišnje se uradi preko 5000 pregleda. Pretežno je riječ o bolesnicima kompletnog sjevera Crne Gore, ali ima ih i iz drugih gradova. Pored toga, u Kliničko-bolničkom centru prije skoro 15 mjeseci otvorena je angio sala koja funkcioniše u punom kapacitetu. Do sada je obavljeno 1605 koronarografija i 12 intervencija iz oblasti interventne neuroradiologije. Pacijenti su iz cijele Crne Gore, posebno što se tiče neuroradiologije", navodi dr Magdelinić.

Objašnjava da je angažovanjem doktora Slobodana Ćulafića, koji je jedan od najboljih interventnih radiologa u regionu, ako ne i u Evropi, neke veoma komplikovane intervencije na krvnim sudovima mozga i vrata, postale su dostupne našim pacijentima.

"Inače, angio sala je bila velika investicija. Projekat zgrade koštao je negdje oko 600.000, a kupljena je i oprema u vrijednosti od 650.000 eura. Moram naglasiti da su u angio sali dosta skupe procedure, pa je i potrošni materijal jako skup. Uz razumijevanje Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva, to obezbjeđujemo. Što se tiče kapaciteta, KBC ima 226 postelja. Trenutno je to dovoljno, ali budući da planiramo proširenje i uvođenje novih metoda, radimo na tome da se broj kreveta poveća. Kod nas je trenutno zaposlenih 429, od toga su 334 medicinski radnici, a 95 su nemedicinski. U KBC-u radi 80 ljekara, ne računajući one koje angažujemo dopunski i ugovorom o djelu. Imamo i 157 medicinskih sestara sa srednjom školom i 92 sa visokom. Dosta pažnje posvećujemo usavršavanju, posebno mladih ljekara. Trenutno ih je 28 na osnovnim specijalističkim , a osam na supspecijalističkim studijama. U prethodnih nekoliko godina dobili smo 12 supspecijalista i težimo da taj broj bude što veći. Godišnje se u KBC-u uradi 1850 operacija, a prosječno bude oko 700 porođaja. Prošle godine hospitalizovano je 8000 bolesnika. Pregledano je 170 000 pacijenata i pruženo 1.200.000 usluga. Godišnje se obavi oko 8.000 snimanja na skeneru i oko 15 000 UZ pregleda. Imamo savremeni digitalni mamograf na kojem se godišnje pregleda oko 600 žena. Posjedujemo i savremeni osteodenzitometar na kojem se godišnje uradi negdje oko 800 snimanja", navodi dr Magdelinić.

Ističe da u KBC-u Berane stalno uvode nove metode. Ima novina u ortopediji.

Rade se neke procedure, posebno iz sportske ortopedije.

"Mogu se pohvaliti da tu imamo izvarednu saradnju sa Kliničkim centrom Crne Gore. S obzirom na to da u Kliničkom postoje duge liste čekanja na operacije ugradnje proteze kuka i koljena, u dogovoru sa ministrom i menadžmentom najveće zdravstvene ustanove, ti bolesnici se zbrinjavaju i u Kliničko-bolničkom centru Berane, angažovanjem naših i ortopeda iz Kliničkog centra. Pored toga, rade se i novije metode laparoskopije u urologiji. Što se tiče hirurgije, u toj oblasti imamo tradiciju dugu preko 20 godina i samo usavršavamo tu metodu. Jedan ljekar je završio supspecijalizaciju , a trenutno je još jedan hirurg na edukaciji u Beogradu. Njihovim dolaskom, nadam se da ćemo uvesti značajan broj novih operativnih laparaskopskih procedura", kazao je dr Magdelinić.

Naveo je da su u KBC-u renovirana sva odjeljenja i klinike, kako bi stvorili što bolje uslove za smještaj bolesnika.

"Tako da se možemo pohvaliti da smo možda jedna od rijetkih zdravstvenih ustanova, gdje su sve bolesničke sobe jednokrevetne i trokrevetne, da u svakoj sobi postoji klima, televizor, mokri čvor, te da su praktično apartmanski uslovi smještaja. Time se rijetko koja bolnica na Balkanu može pohvaliti. Što se tiče kadra, tamo gdje je potreba za dopunskim radom, gdje sve ne mogu da zbrinu naši ljekari ili nijesu edukovani, angažujemo ljekare iz Kliničkog centra Crne Gore i regiona. Poznato je da je u Crnoj Gori, pa i u regionu, nedostatak radiologa, a mi smo značajno proširili posao iz te oblasti. Zato smo angažovali profesoricu sa Medicinskog fakulteta iz Novog Sada, kao i dva radiologa sa VMA. Trenutno smo u pregovorima sa jednim endokrinologom, profesorom iz Niša. U našu ustanovu dolaze i hematolog i neurohirurg iz Kliničkog centra, jer nemamo te specijaliste. Najvažnije je da ljekari više ne odlaze iz Berana, nego dolaze u naš grad. Omogućili smo mladim kolegama da se usavršavaju. Čak smo spremni za sufinansiranje njihovih doktorskih studija, sa ciljem da ih motivišemo da ostanu u Beranama. Što se tiče planova, namjeravamo da krajem ljeta počnemo rekonstrukciju operacionih sala. Nadam se da će na jesen početi izgradnja novog urgentnog centra sa dnevnom bolnicom. Završili smo projekat zgrade i opreme za hiperbaričnu medicinu. Predali smo ga Ministarstvu zdravlja i nadamo se da će nam pomoći da realizacija tog projekta počne tokom 2026. godine", najavio je dr Magdelinić.

Angio sala predstavlja nacionalni projekat kojim je stanovništvu sa sjevera sada dostupan savremeni tretman tretiranja najurgentnijih stanja u kardiologiji, kazao je načelnik Odjeljenja kardiologije Kliničko - bolničkog centra Berane dr Aleksandar Babović.

"Od 9. aprila prošle godine, kada smo počeli sa radom, do sada smo obavili preko 2000 intervencija, od čega oko 1400 dijagnostičkih koronarografija. U tim procedurama koriste se kateter, balon kojim se dilatira lezija i stent, popularni stent na kraju, koji održava lumen krvnog suda otvorenim. Akutnih infarkta miokarda imali smo 250, pa smo toliko i života spasili. To je veliki iskorak u zdravstvenoj zaštiti stanovništva na sjeveru naše zemlje. Najčešće podvrgavamo intervenciji pacijente sa ishemijskom bolešću srca. Na nju upućuju tegobe poput bolova u grudima, koji kod infarkta počinju naglo, sa stezanjem u grudima. Šire se u vrat, ruke i ne prolaze nakon primjene nitroglicerina. Pacijentima sa takvim simptomima savjetujem da se odmah jave kardiologu, koji će procijeniti jesu li kandidati za kateterizaciju", kaže dr Babović.

Navodi da u angio sali ne bi mogli bez podrške kolega iz Kliničkog centra, koji su nosioci posla.

"Bez njih je, za sada, ovaj posao nezamisliv. Dolazi pet interventnih kardiologa i timovi se smjenjuju svakih sedam dana. U njihovoj ekipi je i jedan instrumentar koji obučava naše instrumentare, tako da polako učimo. U cilju održivosti ango sale, moramo da naučimo posao, kako bi kasnije bili samostalni. Nas je troje kardiologa i uglavnom smo svi uključeni. Pomažemo i Kliničkom centru, koji nam upućuje svoje pacijente, tako da smo ih rasteretili. Kod nas ne postoje liste čekanja na kateterizaciju. Naš Konzilijum je srijedom, pa od srijede do srijede, završimo sve bolesnike. Dnevno radimo po dva pacijenta iz Kliničkog i dva iz opština na sjeveru. Znači, četiri dnevno, plus pacijenti sa akutnim infarktom miokarda. Na raspolaganju smo 24 sata. Ja sam, recimo, sinoć sa kolegama bio u sali do tri sata poslije ponoći", ukazao je dr Babović.

Ističe da je angio sala odlično opremljena, ima najsavremenije uređaje. Planiraju proširenje interventnog programa.

"Naravno, prvo moramo da stabilizujemo postojeći, da se naši ljekari usavrše. To nam je prioritet. Angio salu često nazivamo srcem sjevera, jer se tu liječe najsmrtonosnije bolesti današnjice. Pojačaćemo kadar i uvesti još neke procedure poput vaskularnog ultrazvuka, zatim funkcionalnog ispitivanja stenoza i možda u budućnosti uvedemo elektrofiziološko ispitivanje srca", najavio je dr Babović.

Prema njegovim riječima, Odjeljenje kardiologije dobro funkcioniše.

Pored angio sale, imaju stacionarni i ambulantni dio.

"U posljednja tri mjeseca, u ambulantama smo pregledali oko 1300 pacijenata, ali, bez hitnih slučajeva. Znači, između 20 i 30 osoba dnevno. Ambulante rade svakodnevno, ponekad i poslije podne, a na pregled se čeka do mjesec dana. Najčešće nam dolaze pacijenti sa hipertenzijom. Otvaranjem angiosale, veliki je priliv pacijenata sa ishemijskom bolešću srca iz cijele Crne Gore. Inače, srijećemo se i sa valvularnim srčanim manama, znači, sa jednom kompletnom kardiološkom patologijom. Primjećujemo da su pacijenti sve mlađi. Imamo infarkte i u dvadesetim i tridesetim godinama. Ja bih to , recimo, pripisao i nekim faktorima rizika, kao što je na primjer hronični stres. Zatim, korišćenje nedozvoljenih supstanci, energetskih pića, kokaina, sve to može da uvede srce u infarktno dešavanje, čak i ako su koronarni krvni sudovi potpuno čisti", upozorava dr Babović.

Preporučuje da čuvamo zdravlje svog srca, a to je moguće kontrolom faktora rizika.

"Prestati pušiti, liječiti hipertenziju, jer, kako mi kardiolozi volimo da kažemo, što niži pritisak, to duži život. Zatim, liječiti povišene masnoće, dijabetes, izbjegavati taj, koji nažalost, svi praktikujemo, sedentaran način života. Fizič̣ka aktivnost je izuzetno bitna. U slučaju bola u grudima, kratkoće daha, gušenja, osjećaja da srce nepravilno radi, omaglice, vrtoglavice posebno, treba se javiti ljekaru", savjetuje dr Babović.

Kardiološkim bolesnicim preporučuje da budu oprezni zato što ove visoke temperature šire krvne sudove.

Dovode do pada pritiska, uzrokuju dehidrataciju, tako da se slabije pune koronarne arterije.

"Mada, ako mene pitate da li visoke ili niske, opasnije su niske temperature i tada znatno češće imamo infarkte. A, u slučaju infarkta, moram istaći da pacijenti, otkad je otvorena angio sala u Beranama, imaju veliki benefit. Mogu biti zbrinuti u okviru tog ,,zlatnog sata". Ranije su putovali dva sata do Podgorice, da im se uradi koronarografija, što je bio veliki rizik. Ako bi imali sreću da prežive, ulazili su u neku fazu srčane slabosti i invaliditeta", objasnio je dr Babović.