K. J. [ Mina ]

Preko milion eura javnim funkcionerima i državnim službenicima za učešće u radnim grupama

Javnim funkcionerima i državnim službenicima, u 18 ministarstava, isplaćeno je preko milion i 220 hiljada eura za rad u komisijama, odborima, savjetima, radnim grupama i ostalim tijelima za nešto više od pet mjeseci u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine.

To pokazuju podaci do kojih je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) došao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović agenciji MINA rekla je da su ministarstava isplatila 875.139 eura iz budžetskih sredstava i/ili drugih izvora finansiranja javnim službenicima za rad u tim tijelima, dok su 225.084 eura primili javni funkcioneri.

„Ministarstvo finansija nas je obavijestilo da su oni isplatili 129.584 eura neto naknada, ali nije preciziran ukupan broj službenika i/ili javnih funkcionera koji su ostvarili pravo na tu naknadu“, rekla je Gvozdenović.

Ona je navela da je CDT od ministarstava tražio podatke o ukupnom iznosu isplaćenih naknada službenicima i javnim funkcionerima za rad u komisijama, odborima, savjetima radnim grupama i ostalim tijelima u periodu od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, iz budžetskih sredstava i drugih izvora finansiranja, kao i broj službenika i javnih funkcionera koji je ostvario pravo na isplatu.

„Takođe, tražili smo i podatke o sredstvima koja su isplaćena za prekovremeni rad službenicima i javnim funkcionerima u istom periodu“, dodala je Gvozdenović.

Ona je podsjetila da je prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner koji je član više radnih tijela, može tokom mjeseca ostvariti prihod samo iz jednog od tih tijela.

„Međutim, uvidom u imovinske kartona pojedinih javnih funkcionera Vlade, dolazi se do zaključka da postoje oni koji su primali više naknada“, ukazala je Gvozdenović.

Ona je pozvala Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da sprovede kontrolu i saopšti da li su ti funkcioneri primali višestruke naknade suprotno zakonu.

„Takođe, očekujemo da ASK obavijesti javnost o tome i mjerama koje je preduzela“, rekla je Gvozdenović.

Ona je kazala da prema Odluci o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada, predsjednik komisije ili savjeta, koji obrazuje Vlada, može primiti do 70 odsto prosječne bruto zarade, a član savjeta ili komisije do 50 odsto prosječne bruto zarade za člana komisije.

Gvozdenović je navela da članu radnog tima koji obrazuje potpredsjednik Vlade, ministar odnosno starješina samostalnog organa uprave, može se utvrditi mjesečna naknada u visini do 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Milena Gvozdenović
Ta naknada, kako je dodala, određuje se na period od šest mjeseci.

„U Odluci se navodi da naknada, koja se ostvaruje u mjesečnim iznosima, može se ostvariti samo po jednom osnovu“, rekla je Gvozdenović.

Ona je rekla da je prem podacima koje su im dostavila ministarstva, kumulativno najviše sredstava isplatilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova i to 309.272 eura.

„Za službenike po osnovu rada u radnim grupama, komisijama, savjetima i drugim tijelima (u julu je to 93 službenika, avgustu 96, septembru 89, oktobru 107, novembru 91 i decembru 104 službenika)“, dodala je Gvozdenović.

Ona je rekla da je dodatnih 41.357 eura isplaćeno na račune javnih funkcionera (u julu i avgustu je to primilo po osam javnih funkcionera, septembru, oktobru, novembru i decembru po 11 javnih funkcionera).

U istom periodu, kako je kazala, 38 službenika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) primilo 131.356 eura, a 13 funkcionera MPNI je primilo 25.085 eura po osnovu rada u komisijama, radnim grupama i drugim tijelima.

Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo finansija isplatilo 129.584 eura neto naknade, ali bez preciznijih informacija o ukupnom broju službenika kojima je taj iznos isplaćen.

„U Ministarstvu pomorstva je 40 državnih službenika po osnovu članstva u radnim grupama i drugim tijelima primilo naknadu od ukupno 102.151 eura, a dvoje funkcionera 1.297 eura“, navela je Gvozdenović.

Ona je rekla da je po istom osnovu, naknadu primilo 47 službenika u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u iznosu od 74.036 eura, dok je za 12 funkcionera tog Ministarstva utrošeno 42.775 eura.

Gvozdenović je rekla da je u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji 60 službenika ostvarilo pravo na naknadu u iznosu od 90.552 eura.

Ona je navela da su tri funkcionera primila naknadu u ukupnom iznosu od 6.066 eura za rad u radnim grupama, savjetima.

Gvozdenović je rekla da je po podacima koje im je dostavilo Ministarstvo pravde, 17 službenika je primilo ukupno 26.914 eura, a 11 funkcionera ukupno 30.541 eura.

„Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je isplatilo 23 službenika sa 38.356 eura za rad u komisijama i sličnim tijelima, odnosno osam funkcionera sa 24.434 eura“, kazala je Gvozdenović.

Kako je dodala, Ministarstvo odbrane nas je obavijestilo da je naknada za rad u radnim grupama ukupno 12 lica u službi Vojske Crne Gore i državnih službenika iznosila 33.831 eura odnosno 12.074 eura za četiri funkcionera.

Kada je riječ o Ministarstvu evropskih poslova (MEP), Gvozdenović je rekla da je 18 službenika MEP-a je ukupno primilo 14.992 eura.

Kako je navela, pet funkcionera primilo je 13.951 eura za rad u komisijama, radnim grupama.

„Po istom osnovu, 12 službenika Ministarstva vanjskih poslova je primilo ukupno 13.039 eura, odnosno osam funkcionera 8.871 eura“, rekla je Gvozdenović.

Ona je navela da je u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava 17 službenika isplaćeno sa 9.301 eura, dok je sedam funkcionera primilo 2.593 eura.

Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) je sedmoro svojih službenika isplatilo sa 7.740 eura po navedenom osnovu.

„A istovremeno je četiri funkcionera primilo 8.860 eura. U Ministarstvu saobraćaja je petoro službenika primilo naknadu od 6.138 eura, dok je za sedmoro funkcionera isplaćeno 6.481,62“, dodala je Gvozdenović.

Ona je navela da su tri ministarstva isplatila samo službenike za rad u radnim grupama, komisijama, savjetima i sličnim tijelima.

Precizirala je da su četiri službenika Ministarstva turizma ukupno primilo 6.340,93, pet službenika Ministarstva energetike 5.015 eura a dva službenika Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizcaijama (NVO) 4.124 eura.

Gvozdenović je rekla da su ministarstva dijaspore i rudarstva, nafte i gasa obavijestili CDT da nijesu imali isplate naknada po navedenom osnovu.

Ona je, govoreći o isplaćenom novcu za prekovremeni rad, navela da je preko tri miliona i 200 hiljada eura osam ministarstava isplatilo zaposlenima i javnim funkcionerima na ime prekovremenog rada.

„U istom periodu od oko pet mjeseci, odnosno od rekonstrukcije Vlade u julu 2024. do kraja te godine“, rekla je Gvozdenović.

Prema njenim riječima, kumulativno, najveći iznos, isplatio je MUP, 3.004.913 eura za prekovremeni rad državnih službenika.

„A 3.306, eura za prekovremene sate javnih funkcionera, međutim nijesu nam naveli ukupan broj službenika, odnosno javnih funkcionera koji su prekovremeno radili“, rekla je Gvozdenović.

Ona je rekla da je CDT-u Ministarstvo odbrane saopštilo da je isplaćeno 199.175 eura naknade za prekovremeni rad osoba u službi VCG i državnih službenika i namještenika tog Ministarstva.

„Na osnovu dostavljenih podataka, može se zaključiti da su ovim iznosom isplaćene naknade za prekovremene sate ukupno 750 osoba“, rekla je Gvozdenović.

Ona je kazala da je Ministarstvo pravde za prekovremeni rad isplatilo ukupno 10.984 eura.

Gvozdenović je precizirala da je u julu plaćeno sedam službenika, avgustu deset, septembru sedam, oktobru 20, novembru 20, i u decembru 21.

Prema njenim riječima, deset službenika MER-a primilo ukupno 3.048 eura.

U Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kako je rekla Gvozdenović, sedam službenika za prekovremeni rad primilo je ukupno 4.161 eura, a dva funkcionera 2.200 eura.

Gvozdenović je rekla da je MMPNI isplatilo 211,03 eura za prekovremeni rad jednom službeniku, a Ministarstvo pomorstva 772,25 eura za svojih 17 službenika.

Ministarstvo finansija, kako je dodala, isplatilo je jednog zaposlenog za prekovremeni rad nedjeljom u iznosu od 29,5 eura.

Gvozdenović je navela da, iako su isplaćivali naknade za prekovremene sate, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvo pomorstva su kazali CDT-u da nijesu prijavljivali službenike inspektoru rada za obavljanje prekovremenog rada u posmatranom periodu.

„Takođe, kod dijela ministarstava postoje nepoklapanja između broja prijavljenih službenika i broja onih koji su primili naknadu za prekovremeni rad“, istakla je Gvozdenović.

Ona je rekla da prekovremene sate nijesu plaćali ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, saobraćaja, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, turizma, energetike, rudarstva, nafte i gasa, evropskih poslova.

Gvozdenović je navela da prekovoremen sate nijesu plaćali ni ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, dijaspore, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i vanjskih poslova.

Gvozdenović je poručila da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama prekršili Generalni sekretarijat Vlade, ministarstva zdravlja i rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga jer CDT-u nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana.

Ona je rekla da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih injavne uprave drugačije tumače Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) od svojih kolega u 20 ministarstava koja su CDT-u dostavila informacije.

„Pa su za razliku od njih odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije”“, rekla ke Gvozdenović.

Prema njenim riječima, takav odnos svih navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI.

„Principi transparentnosti nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava“, istakla je Gvozdenović.

Ona je podsjetila državne organe da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave.

„I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava“, zaključila je Gvozdenović.