A.J.

Potrebni bolji uslovi za novinare, neriješeni napadi i dalje problem

Dan slobode medija – 3. maj – mediji i novinari u Crnoj Gori dočekuju na 37. mjestu od 180 zemalja svijeta po slobodi medija. Izvještaj Reportera bez granica ukazuje da je naša zemlja napredovala za tri mjesta kada je riječ o slobodi medija u odnosu na prošlu godinu.

U Crnoj Gori je zabilježeno više desetina ozbiljnih napada na novinare. Mnogi napadi su riješeni, dok slučaj ubistva urednika lista Dan, Duška Jovanovića, iz 2004. godine, kao i pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. godine i dalje ostaju pod velom tajni. 

U dokumentu Reportera bez granica, Crna Gora je godinu ranije bila na 40. poziciji. Sloboda medija u Crnoj Gori je u posljednjem izvještaju RSF u žutoj zoni - zadovoljavajuća. Sagledavajući zemlje regiona, najbolje su rangirana Slovenija (33), Sjeverna Makedonija (42), Hrvatska (60), zatim Albanija (80), Bosna i Hercegovina (86) i Srbija (96).

"Uprkos malom broju stanovnika (620.000), Crna Gora ima desetine registrovanih medija, uključujući nekoliko dnevnih novina, nacionalnih privatnih i javnih televizijskih kanala, kao i jednu novinsku agenciju. Tri od pet televizijskih mreža sa nacionalnom pokrivenošću djelimično su ili potpuno u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije", ističe se u dokumentu.

U Crnoj Gori je, navode, sloboda izražavanja zagarantovana, a kleveta je dekriminalizovana, ali i pored nekoliko zakonskih izmjena u posljednjim godinama, i dalje postoje praznine u pravnom okviru kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i zaštiti povjerljivosti izvora.

"Zbog toga nezavisnost medija nije dovoljno zaštićena od političkih i ekonomskih pritisaka", kategorični su iz RSF-a.

Crnogorsko društvo, navode, karakterišu duboke etničke, vjerske i političke podjele, uz autoritarnu političku kulturu naslijeđenu iz prošlosti.

"U takvom ambijentu, mediji se često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu", piše u izvještaju RSF-a.

Gotovo svi napadi na novinare iz posljednjih godina su riješeni, ali mnogi stariji slučajevi i dalje ostaju nerazjašnjeni.

"Takav je slučaj sa ubistvom urednika lista Dan, Duška Jovanovića, iz 2004. godine, kao i pokušajem ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. godine. Novinari su redovno meta kampanja blaćenja koje podstiču političari iz vlasti, ali i iz opozicije", piše u dokumentu.

Vujović: Ohrabruje što je Crna Gora napredovala za tri mjesta na indeksu slobode medija

Povodom Svjetskog dana slobode medija i objavljenog izvještaja Reportera bez granica, ministarka kulture i medija Tamara Vujović izrazila je zahvalnost svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori koji, kako je rekla, profesionalno i odgovorno, često u zahtjevnim uslovima, doprinose razvoju našeg demokratskog društva i unapređenju ugleda države u domenu medijskih sloboda.

Ohrabruje, kaže, činjenica da je Crna Gora, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, napredovala za tri mjesta i sada zauzima 37. poziciju na globalnoj listi slobode medija.

"Ovaj pomak potvrđuje da su reformski procesi koje sprovodimo prepoznati na međunarodnom nivou, ali i predstavlja snažan podsticaj da nastavimo sa jačanjem slobode izražavanja, nezavisnosti medija i bezbjednosti novinara. Zahvaljujući donošenju novog seta medijskih zakona, a posebno Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Crna Gora je privremeno zatvorila Poglavlje 10 u pregovorima sa Evropskom unijom i dobila najvišu ocjenu – pet. Ovo je jedno od svega dva poglavlja koja su ocijenjena ovom ocjenom, što dovoljno govori o kvalitetu i značaju reformi koje smo sproveli u oblasti medija", napisala je Vujović.

Podsjeća da su u zakonima, po prvi put, uvedena konkretna i sistemska rješenja koja jačaju odgovornost i transparentnost u medijskom prostoru.

"Smatram da je ovaj rezultat neophodno potvrđivati svakodnevno – dosljednim sprovođenjem zakona. Pohvalno je donijeti dobre zakone, ali njihova primjena je svakodnevni zadatak i jasan dokaz posvećenosti. Svjesni smo da će sloboda medija uvijek biti izazov, naročito u vremenu vještačke inteligencije, lažnih vijesti i generisanih sadržaja – temama kojima se tek moramo sistemski posvetiti. Najavljujem predan rad na usaglašavanju naših propisa sa DSA i DMA uredbama Evropske unije", navela je ona.

Pažljivo prate sve devijacije u djelovanju pojedinaca koje se odnose na napade i uvrede prema novinarima.

"Pozdravljamo brze reakcije institucija i društvene zajednice, koje potvrđuju da napredujemo. Jednako važno ostaje i rješavanje starih slučajeva napada na novinare, jer bez pravde nema ni istinske slobode. Naše istraživanje, sprovedeno u oktobru prošle godine u okviru realizacije Akcionog plana za sprovođenje Medijske strategije, pokazuje da više od 55% građana ima povjerenje u medije , što je ohrabrujuće. Međutim, većina smatra da mediji nijesu dovoljno nezavisni i često izvještavaju u interesu političkih ili ekonomskih elita. Da bismo promijenili ovu percepciju, neophodna je sinergija svih aktera, od vlasnika medija i urednika, do novinara i političkih predstavnika", kaže vujović.

Ocjenjuje da država stvara uslove za slobodnije i transparentnije medije, ali ohrabruje i činjenica da sve češće i sami novinari javno istupaju kada se unutar njihovih redakcija ne baštine vrijednosti kojima svi težimo.

"Vjerujem da svi, iz svojih nadležnosti, ali i kroz lične primjere, dosljedne i dostojanstvene borbe za profesiju, o čemu svjedoči nedavni potez novinara Zivaljevića možemo dopinijeti unapređenju medijskih sloboda i uslova u medijskom sektoru. Od prvog dana mog mandata, zajedno sa timom i Direktoratom za medije, radim na unapređenju bezbjednosti novinara i stvaranju ambijenta u kojem mediji mogu djelovati slobodno, nezavisno i profesionalno. Još jednom potvrđujem našu snažnu posvećenost daljoj izgradnji medijskog ambijenta koji se temelji na slobodi, odgovornosti i vladavini prava", navela je Vujović.

UNCG: Novinarska solidarnost temelj medijske scene

I Udruženje novinara Crne Gore uputilo je čestitku svim novinarima, redakcijama, urednicima i udruženjima novinara istakavši da novinarima u Crnoj Gori niko ne garantuje sigurnost, autonomiju i dostojanstvo koje je imalo ovo nekada ugledno zanimanje. Poručuju da je u vremenima brojnih izazova važna odgovornost, profesionalizam i posvećenost istini, što su temelji kredibilnosti medijskog prostora.

Podsjećaju da je Crna Gora na Svjetskom indeksu slobode medija, za ovu godinu, napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. od 180 zemalja svijeta.

"U izvještaju, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, navodi se da Crna Gora nastoji da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila je nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima. Takođe, u bazi Safe Journalist zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 16. Novinarska solidarnost trebala bi biti temelj svakog d‌jelovanja, a stalno zalaganje za prava, sigurnost i profesionalne standarde je zajednička. Samo solidarni između sebe možemo da gradimo medijsku scenu koja služi javnom interesu i čuva slobodu govora", navode u saopštenju.

SMCG: Suštinska borba za slobodne medije još traje

Povodom 3. maja oglasili su se i iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Kako su naveli, položaj medijskih profesionalaca u Crnoj Gori i dalje nije na nivou koji bi garantovao njihovu sigurnost, dostojanstvo i profesionalnu autonomiju, i iako su zabilježeni određeni pomaci, suštinska borba za slobodne medije još traje. 

Iz SMCG naveli su da je tokom prošle godine u medijskom sektoru, kao i u ostatku države, došlo do povećanja zarada, usljed sprovođenja programa Evropa sad 2.

“Ipak, primanja medijskih radnika i radnica i dalje su ispod državnog prosjeka, odnosno bliža su minimalnoj nego prosječnoj zaradi – koja, osim što je nedovoljna za dostojanstven život, ne odražava značaj koji pripadnici ove profesije imaju u očuvanju demokratskog poretka”, kaže se u saopštenju.

Iz Sindikata su istakli i da nasilje i pritisci na novinare ne jenjavaju. Oni su kazali da su prošle godine u bazi SafeJournalist zabilježena 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 16.

Iz SMCG su kazali da nijesu zabrinuti isključivo zbog kvantitativnog porasta, već i zbog prirode samih napada – poput brutalnog fizičkog napada na Anu Raičković.

“Ohrabruje, međutim, što je ovaj slučaj dobio sudski epilog – što je nastavak trenda bržeg rješavanja slučajeva gdje su medijski radnici žrtve”, kaže se u saopštenju.