Julijana Žugić [ RCG ]

Dugo sjedjenje i fizička neaktivnost najčešći uzroci bola u kičmi

Problemi sa kičmom sve su učestaliji i znatno utiču na kvalitet života. Jedan od uzroka bola u kičmi je lumbalna diskus hernija, kazao je u Linku Radija Crne Gore neurohirurg u Kliničkom centru dr sc.med. Slavko Đurašković.

"Diskus hernija nastaje usljed degenerativnih promjena na međupršljenskom diskusu, pri čemu dolazi do iskakanja njegovog centralnog želatinoznog jezgra u kičmeni kanal i do pritiska na kičmene živce i kičmenu moždinu. Pojavi degenerativnih promjena i diskus hernije donjeg dijela kičme naročito pogoduju nepravilan stil života, katakterističan za današnje vrijeme, poput dugog sjeđenja i fizičke neaktivnosti, kao i gojaznost, koja opterećuje kičmeni stub. Loše utiču i teški fizički poslovi. Savremene studije su pokazale da i pušenje veoma djeluje na razvoj degenerativnih promjena na kičmenom stubu. Okidači za nastanak diskus hernije su nepravilno savijanje tijela, dizanje tereta na pogrešan način, kao i rotacioni pokreti, koji mogu da izazovu iskakanje želatinoznog jezgra u kičmeni kanal," upozorio je dr Đurašković.

Pacijenti koji se ne oporave nakon uzimanja ljekova i fizikalne terapije, kandidati su za operaciju. Od prošle godine, u Kliničkom centru Crne Gore, pored klasičnih, rade se i minimalno invazivne intervencije, to jest endoskopske operacije lumbalnog dijela kičme.

"I rezultati su dobri. To je rješenje za pacijente sa dugotrajnim bolovima ili sa razvojem nekog neurološkog deficita. Važno je da se oboljeli obezbole i što prije vrate svakodnevnim aktivnostima. Veliki su benefiti endoskopske u odnosu na klasičnu operaciju. Manji je postoperativni bol, pacijent brže ustaje iz kreveta, brže se oporavlja, već sjutradan ide kući" naveo je dr Đurašković.

Važno je, kaže, da i nakon oporavka, osoba i dalje upražnjava zdrave stilove života, da ne bi došlo do degenerativnih promjena na drugim djelovima kičme.

"Kada je riječ o uzimanju ljekova protiv bolova, ne bi ih trebalo koristiti samoinicijativno. Neki pacijenti pogrešno kombinuju određene ljekove ili uzimaju po dva lijeka iz iste grupe. Opasno je i pretjerivati sa njihovom upotrebom, jer to može dovesti do pojave hroničnog bola. Zato je važno uvijek slušati preporuku ljekara", zaključio je dr Đurašković.

Pacijenti sa bolom u kičmi, trnjenjem nogu i drugim sličnim tegobama, trebalo bi da dođu kod fizijatra. U praksi je drugačije, jer najčešće "lutaju".

Idu kod ortopeda, neurologa ili neurohirurga, saopštila je za Link Radija CG specijalistkinja fizikalne medicine i rehabilitacije u Kliničkom centru dr Lidija Muratović.

"Pravi je put da se pacijent prvo javi izabranom dr koji će ga uputiti fizijatru. Nakon detaljnog pregleda, on će utvrditi o čemu se radi i uključiti što je neophodno. Najvažnije je da pacijent ne trpi bol. Fizijatar će napraviti i dalji plan za dijagnostiku. Značaj fizikalne i medikamentozne terapije je veliki. Brži je oporavak i ne dolazi do većeg neurološkog oštećenja. Zahvaljujući primjeni elektroanalgetskih procedura, smanjuju se bol i spazam, smanjuje se upala, tako da vrlo često nema potrebe da oboljeli pije ljekove. I kad bol prođe, uključujemo kineziterapiju, to jest vježbe, koje pacijent kasnije sprovodi u kućnim uslovima", navela je dr Muratović.

Svi pacijenti, i oni koji nijesu za operaciju, a takvih je oko 90%, i oni koji moraju da se podvrgnu hirurgiji, najvažnije je da nakon oporavka promijene stil života.

"Da usvoje zdrave navike, da vježbaju, zdravo se hrane, vode računa o tjelesnoj težini, odreknu se duvana. To je ključno za usješnu rehabilitaciju i da opet ne dođe do tegoba. Ako pacijent ne voli da vježba, savjet je da šeta makar pola sata dnevno. Može i neka druga fizička aktivnost. Jako je bitno da pacijenti nauče zaštitne položaje prilikom izvođenja nekih aktivnosti, poput pravilnog ustajanja iz kreveta, sjeđenja, ležanja u krevetu, izlaska iz automobila...", navela je ona.

To bi trebalo da bude trajni obrazac ponašanja.

"Isto tako, izuzetno je značajno da izbjegavamo dugo stajanje na jednom mjestu ili dugo sjeđenje. Pošto većina pacijenata ima kancelarijski posao, preporuka je da poslije pola sata, ustanu, prošetaju, a nakon sat ili dva, odrade vježbe istezanja. Bitno je da što češće mijenjaju položaj tijela. Nerijetko su ljudi i po šest sati u jednom, nepravilnom položaju. To i te kako opterećuje kičmu. Neprirodan položaj je i kad se odmaramo "zavaljeni" u fotelju i to moramo da izbjegavamo. Trebalo bi stalno da budemo svjesni koliko je važno da vodimo računa o pravilnom držanju tijela. Dok sjedimo i hodamo, da uvučemo stomak i ispravimo leđa. Osobama sa lumbalnom diskus hernijom zabranjeno je, opet ističem, dugo sjeđenje i stajanje na jednom mjestu, zatim savijanje, pokreti rotacije, nošenje tereta većeg od 10 kilograma. Ako se nosi, ravnomjerno ga rasporediti u obje ruke" naglasila je dr Muratović.