B.B.

Rovčanin: Pljevlja ne bi preživjela naglo gašenje rudarsko-energetskog kompleksa

Predsjednik pljevaljskih Demokrata i poslanik Nikola Rovčanin ističe da Pljevlja ne bi preživjela naglo gašenje rudarsko-energetskog kompleksa, te da je pred tim gradom i državom ozbiljan izazov, s obzirom na međunarodne obaveze smanjenja CO2 i napuštanja uglja kao energenta.

Rovčanin ističe da se Crna Gora kao i gotovo sve države regiona suočavaju sa međunarodnim obavezama smanjenja CO2 i napuštanja uglja. Naročito je izazovna i za državu problematična CBAM taksa od 2027. godine. Sve ove izazove Crna Gora mora da prevaziđe uz kompromise, razumijevanje međunarodnih partnera i očuvanje interesa energetske stabilnosti države, a naročito socio-ekonomske komponente.

Kako je istakao u saopštenju, rudarsko-energetski kompleks u Pljevljima obezbijeđuje i do 45% električne energije Crne Gore. Trebaće dugi niz godina za stvaranje zamjenske stabilne energije kakvu proizvodi TE Pljevlja. Veliki energetski objekti grade se u dugom periodu često i više od jedne decenije. Podsjeća da, na žalost od 1982. do 2021. u Crnoj Gori nije izgrađen nijedan od strane države.

"Ono što je naročito važno jesu Pljevlja i ljudi, građani ovog grada. Prethodne tri decenije gašenja drvoprerađivačkih, vojnih, tekstilnih, uslužnih, poljoprivrednih i drugih fabrika, uslovile su privredni i demografski slom grada. Još jedno naglo gašenje posljednjih giganata, Pljevlja ne bi preživjela. Ključ je da se ne može nešto zatvoriti ako se prethodno ne otvori nešto jednako stabilno, dugoročno i održivo kao ono što se zatvara. Ako se za 1.500 radnika prethodno ne obezbijedi 1.500 stabilnih i još finansijski izdašnijih radnih mjesta, onda nema ni tranzicije, a naročito ne komponente pravde u njoj. Da bi se postigla pravda potrebne su godine i godine. Smatram da je jako teško bez ogromnih privrednih i socio-ekonomskih posljedica napustiti proizvodnju rudarsko-energetakog kompleksa prije 2040. godine. Za tu godinu mora da se bore i država i Pljevlja i zaposleni", naglasio je Rovčanin.

Do tada, dodaje u Pljevlja se mora uložiti između 700-900 miliona eura ili bolje reći vratiti, jer su Pljevlja samo u zadnjih 30-ak godina državi doprinijela makar pet milijardi eura.

"Zašto ovoliki novac? Odgovor je jednostavan. Ako želimo privredni kontinuitet, nova radna mjesta i stvarnu pravdu u tranziciji, onda investiranje mora da bude srazmjerno tim težnjama. Šta može zamijeniti rudarsko-energetaki kompleks nakon 2040? To je krupno pitanje, ali smatram da odgovor treba tražiti u privrednoj tradiciji grada i u onome što ovaj grad može", navodi Rovčanin.

Predsjednik pljevaljskih demokrata ističe 10 tačaka odnosno projekata koji bi pomogli Pljevljima a to je izgradnja savremene i ekološki prihvatljive cementare, pokretanje drvoprerađivačkog giganta; osnivanje Slobodne zone Pljevlja sa kompletnim infrastrukturnim spektrom i izuzetnim olakšicama za investitore; Fabrike cigle, crijepa i ostalih opekarskih proizvoda; Izgradnja solarnih i vjetroelektrana na pogodnim lokacijama; Završetak započete toplifikacije grada i mHE Otilovići; Saobraćajna konekcija sa auto-putem i regionalno povezivanje; Baterijski sistem u TE Pljevlja i korišćenje energetske infrastrukture; Poseban paket subvencija za poljoprivredu vrijedan najmanje 50 miliona eura za područje pogođeno procesom tranzicije i hladni režim rada TE Pljevlja, zadržavanje djelimične proizvodnje uglja i pratećih biznisa rudarske kompanije.

"Bez ovog privrednog paketa, gašenje rudarsko-energetskog kompleksa bilo bi bolno i izazvalo bi nesagledive posljedice po Pljevlja i državu. Istina je, košta, ali donosi mnogo i građanima i zaposlenima i državi. Ako je period pravedne tranzicije od 2025. do 2040. godine, godišnje usmjeravanje od po 50-70 miliona eura za ove ciljeve nije nepremostivo opterećenje za državu. U suprotnom, ako postojeće gigante ne zamjene novi giganti ( a takvi mogu biti cemenat i drvoprerada) uz prateće peoizvodne lance, nove objekte OIE i infrastrukturu, Pljevlja neće moći dalje. Staće onda kada se sagori i posljednji grumen uglja u TE Pljevlja. Ali, vjerujem u uspjeh. Vjerujem u dobre namjere. Vjerujem ne samo u opstanak već i u napredak Pljevalja, realni i stvarni", poručio je Rovčanin.