Katarina Janković [ Portal RTCG ]

Vujačić: Smanjenje subvencija dovešće do nižih zarada i otpuštanja OSI

Nedopustive su izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom kojima će se ograničavati i smanjiti obim prava direktno svim poslodavcima, a indirektno osobama s invaliditetom zato što neki pojedinci, eventualno, nesavjesno i nezakonito postupaju, a upravo je to ono što se planira predloženim rješenjem, kazala je u razgovoru za Portal RTCG izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić.

Oštre kritike civilnog sektora na Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom već neko vrijeme su upućene Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga ali i Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Razgovor sa Vujačić rađen je nakon okruglog stola održanog u okviru javne rasprave o ovom dokumentu, a od resornog ministarstva od tada do danas nijesmo dobili odgovore o važnim pitanjima koja se tiču ove teme.

Kako bi izrazili nezadovoljstvo dokumentom, UMHCG je organizovao protest na Rimskom trgu pod sloganom ,,Mi smo stvarnost, vi ste mit".

Problematizovanje porasta broja zaposlenih OSI udar i na institucije

"Vrlo je sporan i neprihvatljiv narativ i način komunikacije nadležnih institucija koje povećanje broja poslodavaca i broja zaposlenih osoba s invaliditetom problematizuju samo po sebi. Ovo posebno imajući u vidu da je cilj važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti‟. Uostalom, problematizovanje porasta broja zaposlenih osoba s invaliditetom i poslodavaca koje ih zapošljavaju je jak udar i na same institucije, jer su valjda i one radile na tome da se poveća broj zaposlenih, odnosno smanji broj nezaposlenih s evidencije, i da se uključi što više poslodavaca kako se ne bi desila segregacija osoba s invaliditetom, odnosno tzv. segregišuće radno okruženje u kojem većinu zaposlenih kod nekog poslodavca čine osobe s invaliditetom", pojašnjava Vujačić za Portal RTCG.

Podsjeća da je Zavod za zapošljavanje podsticao zapošljavanje osoba s invaliditetom projektima za zapošljavanje – grant šemama koje su od 2015. godine raspisivane svake godine, najmanje jednom godišnje, a u nekim godinama i po dva puta.

Javnim pozivima za te projekte, čiji su iznosi bili od pola miliona do tri miliona eura, definisani su ciljevi i minimalni broj osoba s invaliditetom koji se moraju uključiti u projekte, kao i broj onih koji moraju biti zaposleni tokom i nakon realizacije projekata.

"Na primjer, Javnim pozivom raspisanim početkom 2020. godine predviđena je ukupna indikativna suma od tri miliona eura, uz obavezu da se uključi najmanje 480 lica sa invaliditetom, a najmanje polovina projekata treba da rezultira zapošljavanjem nakon završetka projekta. Svi projekti početi u jednoj kalendarskoj godini sprovodili su se i dijelom naredne. Takođe, trebalo bi imati u vidu da je i sam budžet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju povećavan od 2017. godine, što logično podrazumijeva i povećanje broja poslodavaca", istakla je Vujačić.

Kako kaže, uprkos cilju važećeg Zakona i podsticajima poslodavaca da zapošljavaju osobe s invaliditetom, i dalje je na evidenciji nezaposlenih preko 8.600, dok je za skoro 17 godina od primjene zakona zaposleno svega 4.550. 

"Projekcija definisana 2007. tokom pripreme važećeg zakona bila je da će se subvencije koristiti za oko 7.300 osoba s invaliditetom i jasno je da to nije postignuto. Navedeno bi bio dovoljan razlog da Ministarstvo priprema izmjene i dopune zakona, samo ukoliko ima za cilj ostvariti projekciju iz 2007. i ostvariti u potpunosti cilj – povećanje zaposlenosti, ravnopravno učešće na tržištu rada, otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti. Naprotiv, ono čini da izmjenama smanji obim do sada garantovanih prava poslodavcima, što će jasno negativno uticati na sve trenutne i potencijalne buduće poslodavce", kategorična je Vujačić.

Ukoliko bi se, pojašnjava, umanjio iznos, odnosno procenat odobrene subvencije jasno je da bi poslodavci pribjegavati smanjenju zarada, otpuštanju zaposlenih s invaliditetom i da bi zaposleni s invaliditetom u većem broju odlazili u invalidsku penziju. 

"Trendove zaposlenosti i razloge niske zaposlenosti trebalo je pratiti kontinuirano, sistematski i temeljno. Svi eventualni slučajevi nelogičnosti u primjeni Zakona trebali su biti analizirani, istraženi i, ukoliko su sumnje opravdane, procesuirani. Pitanje je svakako: zašto je država, odnosno institucije koje u ime države imaju nadležnosti u primjeni i praćenju primjene zakona, do sada bila neaktivna? Šta su nadležni organi preduzeli da spriječe i otklone najmanje sumnje u nelogičnosti, a kamoli eventualne zloupotrebe? Ukoliko se utvrdi da je bilo ko, na bilo koji način, zloupotrijebio postojeća zakonska rješenja, treba da odgovara za svoje postupke, bez obzira o kome se radilo. Ova odgovornost mora biti personalizovana, a ne da se, kao što je sada slučaj, cijela populacija neprihvatljivo targetira", poručuje Vujačić.

Nedopustive izmjene Zakona zbog eventualnih nesavjesnih pojedinaca

Smatra da su nedopustive izmjene Zakona kojima će se ograničavati obim prava direktno svim poslodavcima, a indirektno osobama s invaliditetom zato što neki pojedinci, eventualno, nesavjesno i nezakonito postupaju.

"A to se planira predloženim rješenjem. Zamislite da se tom analogijom u situaciji kada određeni privredni subjekt ili pravno lice utaji porez svim privrednim subjektima ograniči poslovanje, svima pravo na plaćeno odsustvo zbog onih koji zloupotrebljavaju bolovanje. Na kraju, a bilo bi nebrojeno mnogo paralela, u slučaju onih koji su možda nezakonito ostvarili pravo na penziju, neće se desiti obustava isplate ili umanjenje svih penzija, ako ništa drugo onda zbog pravne sigurnosti", ističe Vujačić.

Izvještajem o radu ZZZCG za 2023. godinu, kako navodi, potvrđuje se da su uprava i zaposleni u Fondu proizveli nagomilana dugovanja, zbog neprihvatljivo dugih kašnjenja sa priznavanjem prava poslodavcima koji su podnijeli zahtjeve za različite vrste subvencija: zarade, asistenta/pomagača u radu i opreme i prilagođavanja radnog mjesta.

"U vezi s tim, logično je da su i isplate u 2023. bili veće jer su se izmirivala dugovanja iz prethodnih godina, uz tvrdnju da se to dešava od 2020. godine u kontinuitetu. Tako su neki poslodavci, među kojima je i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, na rješenja za pojedine zaposlene čekali i preko tri do četiri godine. I s tog aspekta treba sagledati ove podatke i postupanje nadležnih", navodi Vujačić.

Kaže da postoji primjer da oprema za prilagođavanje radnog mjesta zaposlene priznata mjesec dana prije odlaska u invalidsku penziju, a 15 mjeseci od podnošenja zahtjeva.

"Ona je upravo zbog neadekvatnih uslova rada i čekanja toliko vremena da Zavod prizna pravo bila primorana da na takav način okonča svoj radni odnos, o čemu smo i u pisanoj formi obavijestili Zavod. Pozivam ih da objave i te vrste podataka za sve poslodavce - vrijeme čekanja da pravo bude priznato od trenutka podnošenja zahtjeva i vrijeme isplate subvencije od trenutka podnošenja zahtjeva poslodavaca", poručuje Vujačić.

Opštine na sjeveru, kao one u kojima se dominantno koriste subvencije od strane poslodavaca, treba posmatrati i u kontekstu broja osoba s invaliditetom na evidenciji nezaposlenih u tim opštinama, prvenstveno Beranama, Rožajama i Biijelom Polju u skladu s evidencijama Zavoda. 

"Činjenice da su biroi rada u tri sjeverne opštine donijela rješenje kojima su utvrdila status velikom broju osoba s invaliditetom, i to se desilo tokom 2016. i 2017. godine. Zašto je tako, takođe, je pitanje za nadležne. Je li, možda, zaista veći broj osoba s invaliditetom u ovim opštinama i iz kojih razloga ili je nečija politika dovela do toga da više ljudi iz ovih opština ima status osobe s invaliditetom. Vrlo su jasne nadležnosti u vezi sa primjenom nadzora nad sprovođenjem zakona, kao i drugih institucija koje po službenoj dužnosti trebaju pokrenuti postupke u ovakvim slučajevima, pa je trebalo provjeriti i rad nadležnih službi, ako postoje neke sumnje", kazala je Vujačić.

Kaže da Vlada, odnosno nadležno ministarstvo treba u kontinuitetu da prati primjenu Zakona, da vrši kontrole i da sprovodi i druge aktivnosti i mjere koje će spriječiti eventualne zloupotrebe.

"Između ostalog, jedna od tih aktivnosti i mjera treba biti kontinuirana kampanja i osnaživanje samih osoba s invaliditetom da ne pristaju na to da budu zloupotrijebljene od strane poslodavaca, ili da i same vrše te zloupotrebe. U tom smislu, trebalo je i treba sprovoditi kampanje o štetnostima takvog ponašanja i osnaživati osobe s invaliditetom da, na dostojanstven način, ostvaruju i štite svoje pravo na rad. A ne zaboravimo da nas tome niko ne „uči“, od porodice, sistema obrazovanja, do institucija nadležnih za politiku zapošljavanja. Nedopustivo je i licitiranje zaradama osoba s invaliditetom u javnosti, posebno imajući u vidu da je ovo grupacija koja je višestruko ugrožena, a poruke poslate u javnosti od strane institucija izazivaju prezir kod "opšte" populacije koja nas i sama smatra manje sposobnim za rad i dostojnim adekvatne zarade za isti rad ili rad iste vrijednosti, koji obavljaju osobe bez invaliditeta", zaključila je Vujačić za Portal RTCG.

Uskraćeni za odgovore na brojna pitanja 

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Portalu RTCG nijesi odgovorili na koji su način pratili primjenu Zakona, samostalno ili s drugim organima, sa osvrtom na dio koji se odnosi na naplatu posebnih doprinosa od strane poslodavaca koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Takođe nam nije odgovoreno da li je i na koji način rađena strategija za ovaj dokument, te kako prate zaposlene osobe s invaliditetom na radnom mjestu i tokom procesa rada.

Interesovalo nas je koje su alternativne mjere preduzeli tokom primjene Zakona u dijelu kontrole utroška subvencija te da li suurađene analize i procjene uticaja ovakvog predloga na osobe s invaliditetom, na zadržavanje posla zaposlenih i smanjenje nezaposlenosti, ali pojašnjenja nijesmo dobili.

Nedavno je v.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić kazala u emisiji "Naglas" da se subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne ukidaju već ograničavaju zbog brojnih zloupotreba.

Šta pokazuju podaci?

Podaci resornog ministarstva i ZZZCG do kojih je došao Portal RTCG pokazuju značajan rast broja poslodavaca koji koriste subvenciju, a koji je od 2017. godine porastao sa 214 na 2.919 (2024).

Prema tim podacima, porast je i broja zaposlenih sa invaliditetom - sa 319 na 4.550.

Kada je u pitanju prikaz ostvarivanja invaliditeta po opštinama, prema tim podacima, opštine sa sjevera dominantno koriste ovaj zakonski okvir nego što je to slučaj sa centralnom i južnom regijom, pa je tako Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, u 2024. godini podnijeto 2.135 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Taj broj je 2017. godine iznosio 214.

Brojke pokazuju da su u 2023. rashodi premašili 23,88 miliona eura, što je skoro dvostruko više nego 2022. godine, dok su 2024. godine rashodi dodatno porasli na 35,74 miliona eura, što je 2,5 puta više nego prihod te godine.