Mi.M.

CGO: Obrazovanje o prošlosti – ključ za izgradnju otpornog društva

Kritičko promišljanje prošlih događaja i razumijevanje utvrđenih činjenica neophodni su za zaštitu od propagande i argumentovanu javnu debatu, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kolašinu od 6. do 9. marta 2025. godine,u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Škola je dio projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

Kako piše u saopštenju CGO, tokom četvorodnevnog programa učesnici iz različitih dijelova Crne Gore, starosti od 18 do 35 godina, imali su priliku da uče o konceptu i ulozi tranzicione pravde u izgradnji mira, suočavanju sa prošlošću u crnogorskom i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90-ih, ulozi komisija za istinu i pomirenje i međunarodnog krivičnog sudstva, postupcima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, psihologiji nasilja, ali i pop kulturi devedesetih.

Kako je pojašnjeno u saopštenju, na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice, kviz i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, učesnike su vodili aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari, psihiholozi, reditelji i muzičari.

Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija Prošlost u rukama politike - odgovornost ili oportunizam?, na kojoj su govorili poslanici Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke i Nikola Zirojević iz SD/Evropskog saveza.

„Važno je učiti o ovim temama, jer događaji iz prošlosti i dalje utiču na sve nas. Razni političari u regionu (a i izvan njega) pokušavaju da ih lažno prikažu i zloupotrijebe, i ključno je da ljudi znaju šta je utvrđeno u institucijama poput Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili nekog drugog sličnog. Time mladi mogu da se odbrane od propagande kojoj su izloženi i bolje se informišu, kako bi o tim temama govorili argumentovano i sa razumijevanjem”, kazala je dr Olga Kavran, osnivačica i direktorka NVO IUSTICOM, koja je govorila o međunarodnom krivičnom sudstvu kao jednom od mehanizama tranzicione pravde.

Naglasila je neophodnost kritičkog pristupa sudskim postupcima i presudama, ali i da se ne smiju dovoditi u pitanje jasno utvrđene činjenice.

“Ne znači da međunarodni sudovi nikada nisu napravili grešku, ali važno je da razgovaramo o tome šta je i kako utvrđeno – da nedvosmislene činjenice ne dovodimo u pitanje, dok istovremeno kritikujemo ono što smatramo da treba poboljšati, kako bi se međunarodno sudstvo razvijalo u budućnosti“, naglasila je dr Kavran.

Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, istakla je značaj regionalne i međunarodne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, kako sa državama u regionu tako i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

„Da bi se tužilaštvo na sveobuhvatan način bavilo istraživanjem ratnih zločina i procesuiranjem njihovih izvršilaca ova saradnja je posebno važna. Žrtve, okrivljeni. kao i materijalni dokazi često se nalaze na teritoriji druge države, imajući u vidu teritoriju na kojoj su se dešavali oružani sukobi, pa je uspješna saradnja u prikupljanju dokaza temelj za kvalitetno vođenje i okončanje krivičnog postupka u kojem će izvršioci krivičnih djela ratnih zločina biti kažnjeni i žrtve dočekati pravdu“, naglasila je Vukčević. Akcentirala je i značaj edukacije mladih, kako bi se pravilno mogli odrediti prema ovoj osjetljivoj temi“, poručila je Vukčević.

Psiholog Radoje Cerović, koji je održao predavanje "Psihologija nasilja: kako razumjeti i spriječiti?", rekao je da je zabrinjavajuće da, u današnje vrijeme, imamo ogromnu nezainteresovanost mladih za sve što se tiče politike i društvenih tokova, neku vrstu uljuljkanosti u zabavu društvenih mreža, jednostavne TikTokove i slično.

"A onda, kada vidite ovu grupu mladih ljudi, aktivnih u svom razmišljanju, okupljenih oko inicijative koja je upravo na planu osvješćivanja mladih generacija, mislim da je to jedini alat kojim možemo da se borimo protiv nadolazećeg besmisla u društvu", ocijenio je psiholog Cerović.

Učesnik Emir Pilav istakao je važnost procesa tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću za oporavak i napredak crnogorskog društva, koje je u velikoj mjeri pogođeno dešavanjima iz 90-ih, kao i činjenicom da taj period još uvijek predstavlja veliki teret za sve građane.

„Izdvojio bih temu postupaka za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, jer smatram da bi se ona ponovo trebalo aktuelizovati u javnosti, kako u pogledu presuda, tako i u pogledu određenih propusta u procesuiranju odgovornih za zločine iz 90ih“, naveo je Pilav.

Učesnica Tamara Đurković podijelila je da ju je lično iskustvo s podjelama u društvu podstaklo na dublje istraživanje peorioda 90-ih.

„Dolazim iz Bara, grada u kojem nikada nisam osjetila razlike među ljudima, ali sam tokom studija u Podgorici primijetila podjele na osnovu vjere i nacije. To me je motivisalo da se više posvetim temi 90-ih, prvo kroz lično istraživanje, a zatim kroz seminare. Za Školu tranzicione pravde CGO-a saznala sam putem društvenih mreža i, zbog pozitivnih iskustava prošlogodišnjih učesnika, odlučila sam da se prijavim. Organizacija i gostujući predavači u potpunosti su opravdali moja očekivanja“, poručila je Đurković.

Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kroz studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.