Mi.M. [ Mina ]

Predlog zakona o Vladi ignoriše neke od ključnih preporuka VK i civilnog sektora

Novi Predlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije (VK) i civilnog sektora, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Saradnik na programima u CGO, Nikola Mirković, kazao je da je ta nevladina organizacija (NVO), na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, imala uvid u tekst koji je poslat na mišljenje Evropskoj komisiji.

Mirković je podsjetio da je CGO imao uvid u ranije verzije tog teksta i učestvovao na sastanku VK, gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora.

"VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna", naveo je Mirković.

Kako je istakao, jedno od ključnih pitanja odnosi se na strukturu i sastav Vlade.

"Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je VK preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora", rekao je Mirković.

On je kazao da je u najnovijem predlogu Vlade predviđeno do 20 ministara, od čega dva bez portfelja.

"Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje", dodao je Mirković.

On je istakao da je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu.

"Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari", naveo je Mirković.

Prema njegovim riječima, zaboravljen je princip racionalizacije, a Predlog zakona o Vladi teži da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.

"CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jednog po ministarstvu", naveo je Mirković.

On je naglasio da posebno zabrinjava to što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.

"VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se to pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse", kazao je Mirković.

Kako je naveo, čudi i da je Ministarstvo javne uprave, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada to potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih vlada.

"Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK", rekao je Mirković.

On je ukazao da je, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato ministarstvo javne uprave.

"Otvorenost sjednica Vlade za javnost ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično", upozorio je Mirković.

Kako je dodao, regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta.

Prema njegovim riječima, novina u posljednjem predlogu zakona odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.

"CGO smatra da je to korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera", naveo je Mirković.

CGO, kako je podsjetio, godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove Vlade (predsjednika, potpredsjenika i ministre) i generalnog sekretara, uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance.

On je pojasnio da je to potrebno kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera.

Ta inicijativa CGO-a, kako je naveo Mirković, ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki.

On je naglasio i to da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je, kako je naveo, bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.

Mirković je rekao da će CGO nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države.