K. J. [ Adria TV ]

Kadić: Finansije nisu problem, FZO ne može da utiče na cjenovnu politiku apoteka

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić saopštio je u Info plusu na Adria televiziji, da finansije nisu problem, kao i da ne treba da bude bojazni oko toga, a naglasio je da ne mogu da utiču na cjenovnu politiku apoteka.

Kadić je naglasio da FZO finansira kompletan zdravstveni sistem, nabavku ljekova i medicinskih sredstava, a ukoliko neki ljekovi nedostaju finansije nisu problem, već je neki drugi razlog u pitanju.

„Da li jednostavno dobavljač ne može da isporuči ljekove Crnoj Gori ili je neki nedostatak u proizvodnji, u svakom slučaju, u ovom trenutku finansije nisu problem. Ne možemo da utičemo na cjenovnu politiku u apotekama ako pričamo o ljekovima koji su van liste. Svi oni ljekovi koji se direktno finansiraju iz Fonda te cijene ne bi trebalo da dotiču naše građane jer su besplatni. Ministarstvo pregovara sa pregovaračima oko cijena ljekova. Suplementi i dodaci ishrani, ishrana za bebe nisu na našoj listi, jer to nisu ljekovi. Oni poboljšavaju zdravlje ali ne utiču na oboljenje“, naglasio je on.

Istakao je da je njihova lista ljekova ažurirana prvog februara, a vrlo je široka.

„Ne nedostaje nijedan esencijalni lijek, ne postoji ni jedna dijagnoza koja nema lijek na listi ljekova. Ukoliko neki od ljekara prepiše nekom od pacijenata neki lijek koji nije na lisiti i ukoliko mora da ga plati, pacijent treba da pita doktora da li postoji lijek na listi koji je sličan, a koji može da dobije bez plaćanja lijeka tj. lijeka koji je na teret države. Trebamo stvarno da se fokusiramo na listu ljekova koja je široka da pokrije sve potrebe naših pacijenata“, kazao je Kadić.

Senzori za dijabetes

Prema njegovim riječima, definisani su senzori za dijabetes i to je jedna od novina.

“Od 1. marta ih možemo dobiti u Crnoj Gori. Četiri proizvođača su se prijavila na javni poziv. Sjutra će se to formalizovati, od 1. marta će se svi senzori moći nabaviti u Crnoj Gori. Pacijenti tip 1 do 2026. godine moći će da koriste senzore. Onkološki pacijenti, trudnice, žene koje planiraju trudnoću, OSI, sve osobe koje koriste pupme imaju pravo na senzore. Ovdje govorimo o povrećanju izdataka na milion i po na godišnjem nivou. Imali smo mogućnost da sve iskalkulišemo i da pružimo to dodatno osiguranicima i da budemo na nivou evropskih zemalja što se tiče senzora“, istakao je on.

Budžet fonda

Kadić je rekao i da je ovogodišnji budžet Fonda 452 miliona eura.

“Mi smo tražili oko 530 miliona, u međuvremenu Vlada je reagovala, a uplatili smo Montefarmu 25 miliona i smanjili smo taj jaz između onoga što smo tražili i što nam je odobreno. Vlada je preuzela na sebe 20 miliona za nabavku opreme i kapitalne investicije. Došli smo na razliku od 30 miliona eura u odnosu što smo mi projektovali i i onoga što je odobreno. Ja očekujem da će naša potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde moraćemo da napravimo rebalans u poslednjem kvartalu“, dodao je on.

Naglašava da ne treba da bude bojazni da će biti bilo kakvih neštašica barem što se tiče finansijske strane.

“Finansijska sredstva ćemo naći a sada ukoliko bude nestašica u odnosu na vrste ljekova kao država ne možemo da utičemo jer smo uslovljeni svjetskim trendovima. Prioriteti su obezbjeđenje zdravstvenog osiguranja i zaštite za kompletno stanovništvo. Moramo naći načina da nam sistem bude bolji da smanjimo liste čekanja. Bavićemo se izradom softvera koji ćemo nadam se završiti ove godine i koji će uticati na racionalizaciju potrošnje vrste ljekova“, naveo je Kadić.

Rehabilitacija u Igalu

Usvojili su i pravilnik o proširenju prava pacijenata na rehabilitaciju u Igalu.

„Donijeli smo ga 15. februara. Tim pravilnikom pored pogodnosti su obuhvaćena i djeca. Ja sam i obećao da će nam oni biti ciljna grupa zbog specifičnosti oboljenja i svega ona što ona nose. Novina je djeca sa bronhijalnom astmom da će moći da koriste rehabilitaciju svake godine od treće do 15 godine, do sad su mogli jednom prije sedme i posle sedme do 15 godine. Djeca sa hroničko opstruktivnom bolesti pluća takođe imaće pravo na rehabilitaciju do 15 godine svake godine po 21 dan, djeca spinalno-mišićnom atrofijom svake godine, cerebralna paraliza, od artritirsa svake druge, a do sad su mogli svake treće. Slušali smo struku, medicinu, naše osiguranike, NVO organizacije. Radili smo godinu dana unazad zajedno sa stručnjacima, NVO organizacijama, udruženjima roditelja i mnogim drugim udruženjima donijeli smo vrlo kvalitetan pravilnik kojima mogu da se podiče zemlje razvijenije od nas“, naglasio je on.