B.B.

Vlada preuzela više inicijativa na harmonizaciji vizne politike sa EU

U cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji vizne politike sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa. Dodaju i da su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja.

Kako navode u saopštenju, u toku je izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima, angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže.

Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu.

"Radi se na reformi Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od milion eura u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU", navode u saopštenju.

Kako dodaju u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni su za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26% BDP-a. Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja.

Objašnjavaju da Rusija sa 230.000 posjetilaca godišnje i dalje ima značajan uticaj na ekonomiju, a uz to je zemlja sa najvećim brojem lica koji u Crnu Goru imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije).

Značajni za uspostavljene bezviznog režima je i Azerbejdžan sa investicijom od milijardu eura u rizort Portonovi i oko 15.000 turista godišnje, zatim Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Bahrein, iz kojih stižu rastuće investicije u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta.

Turska je takođe jedna od zemalja bitni po ovom pitanju jer je treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024), 320.000 posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske.

"Kina: Učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (autoput, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024. Bjelorusija: Ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana (50 ljudi na listi čekanja, troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje); Za Crnu Goru je ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju", navode u saopštenju Vlade.

Dodaju da Crna Gora privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru.

Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio destinacija, ima ograničenja zbog nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije.

"U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024-2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU", navode u saopštenju iz Kabineta predsjednika Vlade CG.