B.B.

ASP: I zaposlenja sa lažnim diplomama prepoznati kao krivično djelo

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dostavila je ove sedmice komentare na izmjene Krivičnog zakonika, kojim preporučuje da se razmotri mogućnost prepoznavanja novih krivičnih djela u vezi sa protivpravnim zaposlenjima na osnovu lažnih ili kupljenih diploma, protivpravnih „zaposlenja“ na osnovu ugovora o djelu, ali i zlostavljanja na radu.

Komentari su predloženi u okviru objavljene javne rasprave, a predlozi su potaknuti, kako ističu u ovoj NVO, već dovoljno izraženim stepenom društveno opasnih ponašanja u ovim oblastima i ocjenu da ih je potrebno krivičnim zakonodavstvom prepoznati kao zabranjena.

ASP je preporučila da se razmotri i prihvatljivost modela iz uporednog hrvatskog zakonodavstva u vezi trajanja kazne „dugotrajnog zatvora“, a u pogledu granice opšteg minimuma za ovu krivičnu sankciju, koja je u susjednoj zemlji dvadeset jednu godinu. Kod nas je „dugotrajni zatvor“ od trideset do četrdeset godina, dok je kazna „zatvora“ do maksimalnih dvadeset godina.

"Smatramo i da je potrebno razmotriti uvećanje rokova zastarjelosti ne samo kod krivičnog gonjenja, već i kod izvršenja kazni, a za najteža krivična djela i najteže kazne. Preporučeno je i pooštravanje kazni u osnovnim i kvalifikovanim oblicima kod krivičnih djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, s obzirom na stepen izraženosti organizovanog kriminala, a sljedstveno i spremnosti donosilaca odluka za mogućim prihvatanjem izmjene raspona kazne dugotrajnog zatvora. U dijelu odredbe o takozvanom proširenom oduzimanju, koje se tiče oduzimanja imovinske koristi, predložena je izmjena fakultativnog osnova u obavezujući osnov oduzimanja imovine za koju postoji sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, osim ukoliko se ne dokaže zakonitost njenog sticanja, a ne da se to učini vjerovatnim, kao što se sada propisuje", navode u saopštenju ASP-a.

Ministarstvo pravde je pokrenulo javnu raspravu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, predlažući pooštravanje kaznene politike za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i femicid, ali i vraćajući kao krivično djelo napad na ljekare.

ASP cijeni da je u zemlji već odavno zrelo da se kompletna stručna i zainteresovana javnost uključe u podrobne izmjene i dopune sistemskih zakona u krivičnom zakonodavstvu, a shodno opasnosti od ukupno narastajućeg kriminaliteta.

"Za to je potrebno mnogo više vremena od dvadeset ili trideset dana javne rasprave, a bez organizovanja javnih debata, okruglih stolova, tematskih skupova koji bi doprinijeli ukupno najprimjerenijim rješenjima, a imajući u vidu da je krivična represija najoštriji vid pravne represije. Bilo bi korisno da se objavljuju i sastavi radnih grupa, koje pripremaju izmjene zakonskih rješenja, u konkretnom Krivičnog zakonika Crne Gore, a kako bi javnost bila upoznata ko sve učestvuje u pripremanju zakonskih izmjena", zaključuju u ASP-u.