A.M.

Marković: Treba nam novi Zakon o krivičnom postupku

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković apelovao je na Ministartvo pravde da se donese novi Zakon o krivičnom postupku. Marković je to kazao na panelu "Produženi pritvor: Međusobne optužbe bez adekvatnog rješenja, koju organizuje Građanska alijansa". Učesnici panela su i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i ministar pravde Bojan Božović.

"To je obiman i zahtjevan projekat, i koji zahtijeva stručnu raspravu i radnu grupu koja će biti sastavljena od eksperata", naveo je Marković na panelu.

Kaže da je novi zakon neophodan ali to nije brzo rješenje.

"To je nešto što treba raditi i čemu treba studiozno pristupiti", istakao je Marković.

Navodi da se borba protiv kriminala promijenila u poslednjih 20-ak godina uslijed promjene "pejzaža kriminala u svijetu", te navodi da novi sistem mora biti osavremenjen, ali uz poštovanje ljudskih prava i sloboda.

Govorio je i o izmjenama i dopunama ZKP-a u pogledu produženja pritvora, navodeći da su opravdane i imaju usklađenost sa tekovinama EU.

"Ovdje se govori o najtežim krivičnim djelima. Drugi argument je složenost postupaka, obimnost građe... To su složeni predmeti sa mnogo optuženih koji zahtijevaju vrijeme. Riječ je o krivičnim djelima za koje je propisana kazna zatvora 30 do 40 godina, a jedan od kriterijuma Evropskog suda za ljudska prava jeste i percipirana kazna. I još jedan kriterijum jeste činjenica da to nije apsolutni pritvor. Praksa ES za ljudska prava posmatra se na konkretnim primjerima", naveo je Marković.

Naglašava da je uvijek sud taj koji određuje da li će pritvor ostati na snazi u odnosu na ostale okolnosti.

"Neke države EU imaju ograničeno trajanje godina pritvora, ali koje produžuju pritvor, i imate one države koje nemaju ograničenje na mjeru pritvora", kazao je on. 

Marković je istakao da SDT ima visok nivo saradnje sa SPO.

„Stvaranje prostornih uslova u kojima će raditi u istom prostoru uticaće na dodatno poboljšanje saradnje”, istakao je Marković.

Ukazuje na dobru saradnju i sa UP i MUP-om.

„Naša saradnja mora se uvijek odvijati u okviru naših zakonskih nadležnosti”, naveo je Marković.

Božović: Ministarstvo pravde radi na izmjenama ZKP-a

Ministar pravde Bojan Božović istakao je da taj resor radi na izmjenama ZKP-a.

"Prije nekoliko dana dobili smo prve komentare EK, riječ je o tehničkim stvarima koje ćemo primijeniti", istakao je Božović, koji navodi da je ZKP odavno zreo za izmjenu.

Prvi sastanak radne grupe za izmjenu ZKP-a počeće sa radom za par dana i brojaće 17 članova.

"To znači da će Ministarstvo pravde paralelno raditi na izmjeni postojećeg ZKP-a i izradi novog", naveo je Božović.

Govoreći o predlogu izmjena ZKP-a kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, kaže da je do inicijative došlo i momentu kad su se dešavala ubistva i kad je tužilaštvo bilo u v.d. stanju.

Ministar pravde saglasan je da je aktuelni ZKP "pregazilo vrijeme".

Optimista je da će izmjene ZKP-a uticati na efikasnost sudstva.

"Vlada je formirala Radnu grupu o Zakonu o zaradama u pravosuđu , i intenzivno se radi na poboljšanju materijalnog statusa", istakao je Božović.

Kaže da će to uticati na nezavisnost i sudija i tužilaca.

Pavličić: Zabrinjava 85.000 neriješenih predmeta

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kaže da je odgovor o efikasnosti sudskih sistema dala Komisija koja je ocijenila da crnogorski sudski sistem proizvodi nedostatke. Govorila je o izvještaju do 2022. godine.

"Mi nismo dali odgovor na ono što građani od sudskog sistema traže. Situacija nije bolja ni 2023. ni 2024 godine. To znači da smo dostigli liniju iza koje nema nazad. Pozivam i zakonodavnu i izvršnu vlast da obezbijedi da sudska grana vlasti njoj i pripada u jednom sistemu", istakla je Pavličić.

Kaže da je ostalo neriješeno preko 85.000 sudskih predmeta.

"To je brojka koja zabrinjava", istakla je ona.

Govoreći o povučenom Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku kojim je bilo predviđeno da se pritvor može produžiti sa tri na pet godina, kaže da se moramo ponašati po premisi da je "sloboda pravilo a oduzimanje slobode izuzetak".

Ovo pitanje je, kako kaže, pitanje za Radnu grupu koju će činiti predstavnici sudskog sistema, tužilaštva, akademske javnosti i stručne javnosti.

Da nije povučen taj Zakon, kao država bismo imali problem da odbranimo naše stavove pred Evropskim sudom, navela je ona.

"Ne možemo se pravdati da mi nismo uspjeli da obezbijedimo prvostepene presude", istakla je Pavličić.

Poziva sve one koji smatraju da mogu da doprinesu boljim zakonima daju doprinos.

"Sudski sistem je bio zanemaren, ali treba da gledamo i budućnost i krenemo da vraćamo kredibilitet sudstvu", navela je Pavličić.

Istakla je da stručna javnost treba da se zapita da li je država stvorila bazu sudija koji bi mogli da sude u najtežim predmetima.

"Mi smo pokušali kroz Sudski savjet da još šest mjesta otvorimo. Mislim da 210 predmeta koji su aktivni u Višem sudu, a pozivam da javnost vidi da li je moguće u tom ambijentu imati adekvatan odgovor", dodala je Pavličić, ukazavši da su sve tri grane vlasti krive za stanje u sudstvu.

Kaže da je problem ako neko zbog neefikasnosti sudskog sistema ostane duže u pritvoru.

"Država mora da plati sudstvo, da ga ne bi plaćala korupcija i kriminal", istakla je Pavličić.