M.L.B.

REAGOVANJE

Ombudsman osudio širenje mržnje povodom tragedije na Cetinju

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore osudio je svaki primjer govora mržnje u vezi sa cetinjskom tragedijom koji se plasira na društvenim mrežama i pojedinim portalima i izražava duboku razočaranost što nesagledive razmjere bola nijesu bile dovoljna granica da se ovakav događaj ne koristi za produbljivanje podjela i širenje mržnje.

“U očekivanju hitne reakcije nadležnih državnih organa u vezi sa primjerima poput onih koji su danas došli do šire javnosti (tekstovi oblavljeni na portalu Aktuelno), apelujemo na medije da poštuju profesionalne standarde i zakone, te da s posebnom pažnjom administriraju komentare na svojim portalima i/ili društvenim mrežama”, saopšteno je iz kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Imajući u vidu ulogu i značaj novinarstva u društvu, ovih dana s razlogom je, kako navodo Ombudsman, govoreno o profesionalnosti većine crnogorskih medija u izvještavanju o tragičnom događaju na Cetinju.

“Nažalost, drugačija klima vladala je na društvenim mrežama, koje takođe spadaju u javni prostor u kom je pojedinac odgovoran za objave koje prelaze granice slobode izražavanja. Problem predstavlja i situacija da se sporni tekstovi u cilju skretanja pažnje javnosti na nedopustive poruke koje šalju, velikom brzinom prenose na druge portale i profile, pa se i tim interpretacijama širi i/ili podstiče novi talas nezakonitih sadržaja i komentara. Zbog toga je gotovo nemoguće registrovati sve primjere koji su se desili prethodnih dana, naročito na privatnim profilima, ukoliko se na njih ne ukaže nadležnim organima”, poručuje Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Još jednom apeluje na sve korisnike društvenih mreža da se suzdrže od komentara kojima se podstiču i šire mržnja, netrpeljivost, neprovjereni ili nezakoniti sadržaji, te da poštuju žrtve i bol njihovih bližnjih.

“Mediji, na kojima je odgovornost više za javnu riječ, važno je da ostanu saveznici institucija u kreitanju atmosfere u kojoj je svakom dozvoljeno da iznese mišljenje, da postavi pitanje i dobije odgovor, ali na način kojim se drugima ne ugrožavaju ostala ljudska prava i slobode”, navodi Ombudsman.
Iako je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva, ona kako navodi Ombudsman, ne predstavlja apsolutno pravo, što znači da podliže ograničenjima.

Podsjeća da je govor mržnje, kao oblik diskriminacije, definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to kao "svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina."

“Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru”, zaključuje se u reagovanju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.