- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
08. 01. 2025.
20:00 >> 20:28
2
STRUČNJACI OCJENJUJU
Za zamućenje vode sa Mareze kriva i divlja gradnja
Nije prvi put da voda sa Mareze nije za piće kada su obilne padavine u Podgorici. Ipak, ne može se sve pripisati ni tome, kaže struka. Hidrolozi ističu da i ljudski faktor ima uticaj, jedan od njih je divlja gradnja koja se mora zaustaviti.
Gotovo svaki put kada padavine pogode glavni grad, njegovi stanovnici ostaju bez pijaće vode. Razlog je nemar ljudi i nekontrolisana gradnja u okolini vodoizvrišta Mareza, objašnjava struka.
“Gradnja i aktivnosti kroz Bjelopavlićku ravnicu, dovele su do toga da dolazi do zamućenja vode i do pojave velike količine častica koje se odvajaju, recimo, od sedimenta”, kaže hidrobiolog Bogić Gligorović.
Mareza je dio većeg sistema podzemnih voda, s kojeg se snabdijeva veći dio grada. Prva zona je ograđena i pod zaštitom vodovoda. Ali ne i druga, koja je prepuštena divljoj gradnji, portvruđuju u lokalnom Vodovodu.
“U pitanju je takav tip vodoizvorišta da je dovoljno da u nekoj neposrednoj blizini sa određenim građevinskim radovima, ošteti neka od podzemnih ploča i da voda bukvalno nestane”, kaže direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.
“Arterski bunari, kojih je veliki broj kroz Bjelopavlićku ravnicu, a takođe i okolini Podgorice koje se, da kažem, nekontrolisano kopaju, dospijevaju do tog samog podnožja i, verovatno, urušavaju taj drenažni sistem”, kaže Bogić Gligorović.
Gligorović upozorava i na problem fekalnih sistema, odnosno septičkih jama.
“Te stvari na području Bjelopavlićke ravnice nijesu regulisane”, kaže Gligorović.
I sve ovo je van domašaja djelovanja podgoričkog Vodovoda, iz kojeg ipak uvjeravaju da čine šta je do njih.
“Mi se trudimo da negdje održavamo stanje pod kontrolom, naravno u tom ijdelu, a svakako se trudimo i da nađemo adekvatna rješenja koja su dostupna na tržištu kako bi smanjili period mutnoće, nabavkom određenih filtera”, kaže Nišavić.
Da Vodovod sam ne može riješiti problem, saglasan je i hidrobiolog Gligorović. Najvažnije je da se priroda oko izvora rehabilituje.
“Neophodno je da se sprovede aktivnost pošumljavanja područja, jer same šume i vegetacije sprečavaju prodiranje čestica. One predstavljaju jedan sistem filtera koji na površini sprečava te vode od padavina da izazovu zamućenje”, objašnjaca hidrobiolog.
Voda s česme je luksuz koji mnogi nemaju ili ga skupo plaćaju. Zato je važno da ga Podgoričani sačuvaju kako ne bi doživjeli sudbinu mnogih evropskih metropola.
Коментари2
Остави коментар