Tufik Softić

Sjever

Dobar rod pečurke na samom kraju spasio sezonu 

Ovogodišnja sezona branja pečurke na sjeveru Crne Gore tek na samom kraju dala je dobre rezultate i može se smatrati relativno uspješnom u odnosu na to kako je izgledalo početkom krajem proljeća i početkom ljeta.

To je Portalu RTCG kazao jedan od najvećih otkupljivača i prerađivača pečurke i šumskih plodova iz Rožaja, Feho Kalač, uz ocjenu da „nada posljednja umire“.

„Desilo se baš kao u toj narodnoj izreci. Kada se činilo da će sezona propasti, poslednjih mjesec i po desilo se čudo i vrlo dobar i kvalitetan rod. Tako je kod mene, a slična situacija je kod svih otkupljivača i prerađivača na sjeveru“, rekao je Kalač.

Prema njegovim riječima na prvom mjestu je bio vrganj koji se i najviše traži u inostranstvu.

„Ja sam sve što je moglo da se izveze, izvezao prema zapadnoevropskim zemljama. Mogli bi reći kako je taj nenadani poslednji talas spasio sve u lancu, od berača, preko otkupljivača, nas prerađivača, pa sve do onih prevoznika koji trasportuju specijalnim kamionima pečurku do odredišta na zapadu“ – objašnjava ovaj preduzetnik.

On napominje da to nije jedna od boljih sezona, kakvih je bilo, ali da je ovakva završnica svima značila puno, a posebno prerađivačima koji su sačuvali radnu snagu i uposlili proizvodne kapacitete do rentabilnosti.

Kalač, koji je vlasnik preduzeća „K.D. Sloga“, podsjeća da je prošlogodišnja sezona berbe

pečurke na sjeveru Crne Gore potpuno propala, za razliku od prije dvije godine kada je pečurka prerodila.

Tako se pokazalo da država mora donijeti jasnu strategiju u ovoj oblasti i ne prepuštati stihiji veliki broj privrednika i jednu značajnu privrednu granu, otkupljivače i prerađivače, ali i obične građane, odnosno berače, koji od toga ostvaruju značajne prohode.

Portal RTCG je pisao je o tome da je vrganj 2022. godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je ona slabije klase trunula u šumama.

Prošle godine vrgnja, kao se to obično kaže, nije bilo „ni za lijek“, a kilogram je dostizao cijenu od 13 eura, a kao glavni problem svi su isticali manjak skladišnog prostora, odnosno hladnjača.

Na stranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora prema njihovim riječima sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova ostavljeni sami sebi.

 „Država mora imati neku strategiju za ovu granu djelatnosti, koja se na sjeveru već profiliše kao ozbiljna privredna grana. Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije“ – kažu privrednici u ovoj oblasti.

Sezona branja pečurke traje sve do prvih snjegova. Zbog ranije privatizacije i propasti nekih velikih poljoprivrednih preduzeća, kakvo je, na primjer, bilo beransko „Agropolimlje“, sada se osjeća veliki nedostatak skladišnih prostora i hladnjača.

„Najbolji način da se država uključi je razvijanje preradjivačkih, ali isto tako i skladišnih kapaciteta u Crnoj Gori, u kojima bi sirovina mogla da se čuva sve do trenutka kada je najpovoljnija situacija  i najbolja potražnja i cijena na tržištu. To je na siromašnom sjeveru značajna privredna grana. Ne samo kada se radi o pečurki, nego ukupno o otkupu i preradi šusmkih plodova“ – smatraju privatni prerađivači.

Ono što je posebno važno je, kako kažu, što bi to uz bolju organizaciju mogla biti još značajnija privredna grana za dobrobit običnih građana koji mogu dobro da zarade o branja pečurke i drugih šumskih plodova.