A.B. [ PR Centar ]

ISTRAŽIVANJE

Stranci tvrde da je kulturna ponuda u Podgorici nedovoljno raznolika

Stranci koji dugoročno ili privremeno borave u Podgorici kulturnu ponudu u gradu percipiraju kao nedovoljno raznovrsnu i smatraju da postoji potreba za raznovrsnijim sadržajima koji bi uključili strane umjetnike i više međunarodnih kulturnih događaja.

To su zaključci iz upitnika i radionica, koje je sprovelo nevladino udruženje (NVU) Uliks, na uzorku od 100 stranaca koji dugoročno ili privremeno borave u Podgorici, a koji su obljavljeni u priručniku "Migranti i kulturna integracija Podgorice kroz prizmu migranata".

Natalija Đaletić iz NVU Uliks kazala je da je istraživanje pokazalo da 75 odsto ispitanika smatra da je kulturna ponuda u Podgorici nedovoljno raznolika.

„Većina ispitanika opisuje grad kao provincijalan, sa ograničenim kulturnim sadržajima koji bi ih zadržali duže vrijeme. Mnogi su istakli da se kulturni život svodi na nekoliko ključnih događaja godišnje, ali nedostaju sadržaji koji bi mogli privući strane umjetnike i njihovu publiku. To ukazuje na velike mogućnosti za proširenje ponude i uključivanje stranaca“, navela je Đaletić.

Ukazala je da su Muzeji i galerije među najposećenijim mjestima, a više od 40 odsto učesnika kaže da su zadovoljni sadržajem koji nude.

„Ipak, zadovoljstvo pozorištem i teatrom je slabije - mnogi smatraju da je pozorište zastarjelo i da nije prilagođeno savremenim tokovima“, rekla je Đaletić.

Kazala je da su učesnici takođe ukazali na nedostatak prilika za učenje jezika, što otežava njihovu integraciju u kulturni život.

„Iako svi žele da nauče jezik, troškovi kurseva su visoki, a informacije o učenju jezika su nedovoljno dostupne. Sa druge strane, učesnici su ocijenili restoransku ponudu kao odličnu, posebno kada je riječ o domaćim jelima i restoranima, kao i noćnim životom u Podgorici. Ove dvije tačke kulturne ponude mogu biti ključne za povezivanje stranaca sa lokalnim stanovništvom“, navela je Đaletić.

Kazala je i da ispitanici smatraju da je potrebno više umjetnosti na javnim mjestima kako bi se Podgorica približila svjetskim metropolama.

„Jedna od glavnih preporuka je poboljšanje dostupnosti informacija. Učesnicima je važno da postoje portali ili sajtovi na njihovim jezicima (turskom, ruskom, ukrajinskom) kako bi mogli da prate kulturne događaje u gradu. Ukoliko bi imali informacije dostupne na svojim jezicima, to bi doprinosilo boljem razumijevanju i praćenju kulturnih dešavanja“, rekla je Đaletić.

Projektni koordinator projekta Ljubomir Milev kazao je da je projekat "Podgorica kroz prizmu migranata", čiji je cilj bio razumjeti kako stranci i imigranti doživljavaju Podgoricu, da li kao kulturnu destinaciju, tranzitno područje ili sredinu sa ograničenim kulturnim sadržajem, trajao šest mjeseci.

„Ovo su ključna pitanja za unapređenje kulturne ponude grada i informisanje stranaca o događajima i mogućnostima za uključivanje. Drugi cilj je bio identifikacija oblasti za poboljšavanje kroz konkretne preporuke za bolju integraciju stranaca u kulturni život Podgorice, kao i za kreiranje strategije za unapređenje međukulturalnog dijaloga“, naveo je Milev.

Rekao je da su aktivnosti koje su sprovodili kroz ovaj projekat uključivale radionice o kulturološkim pravima migranata i stranaca u Crnoj Gori i upitnike.

„Radionice su realizovane u Centru za prihvat u Spužu za migrante i sa strancima koji duži period žive u Podgorici. Učesnici su djelili svoja iskustva, a kroz njihove odgovore dobili smo vrijedne uvide u njihovu percepciju kulturne ponude grada“, rekao je Milev.

Pojasnio je da svi rezultati iz radionica i upitnika koje su prikupili pomogli su u kreiranju priručnika "Migranti i kulturna integracija Podgorice kroz prizmu migranata".

„U ovom priručniku predstavili smo preporuke za unapređenje kulturne integracije, uključujući poboljšanje informacija, promociju događaja i stvaranje prostora za kulturnu razmjenu. Priručnik sadrži konkretne smjernice koje glavni grad i relevantne institucije mogu koristiti za podršku kulturnoj inkluziji“, zaključio je Milev.