Mina/M.L.B.

STATISTIKA UPOZORAVA

Đuričković: Dok mi sjedimo ovdje u Crnoj Gori 10.500 žena živi nasilje

Rodno zasnovano nasilje je društveni problem koji ugrožava samu strukturu pravde, jednakosti i ljudskog dostojanstva, poručeno je sa konfrencije koju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).

Na konferenciji “Rodno zasnovano nasilje i pravda” istaknuto je da u cilju rješevanja tog problema treba djelovati prije svega preventivno i proaktivno, pa tek onda reaktivno i represivno.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova zahvalila je VDT-u i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću na organizaciji diskusije koja je, kako je kazala, važan korak naprijed u njihovoj kontinuiranoj saradnji i posvećenosti jačanju sistema koji štiti žrtve rodno zasnovanog nasilja.

„Svjedočili smo podacima koji su potvrda razarajućih posljedica rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori. Te statistike nijesu samo brojke, to su ljudske priče“, istakla je Paniklova.

Ona je rekla da je rodno zasnovano nasilje društveni problem, koji ugrožava samu strukturu pravde, jednakosti i ljudskog dostojanstva.

Paniklova je navela da 62 odsto žena u Crnoj Gori koje su doživjele neki vid nasilja, ne prijavljuju ga.

Ona je ukazala da treba poboljšati prikupljanje podataka, podići svijest, rasporediti resurse i obučiti profesionalce koji rade sa slučajevima rodno zasnovanog nasilja.

Paniklova je podsjetila da su ranije ovog mjeseca sa VDT-om formalizovali saradnju, kako bi ojačali institucionalne odgovore na rodno zasnovano nasilje.

„Posvećeni smo snaženju institucija za sprovođenje zakona i obezbjeđivanju da svaki sudija, tužilac i profesionalac koji radi u institucijama bude spreman za rješavanje slučajeva rodno zasnovanog nasilja, sa osjetljivošću, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih implikacija njegovih odluka“, poručila je Paniklova.

Ona je istakla potrebu za pristupačnim servisima za podršku žrtvama.

Paniklova je navela da mediji, civilno društvo i akademska zajednica takođe imaju ključnu ulogu u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

„Put pred nama zahtijeva inovacije i istrajnost“, naglasila je Paniklova.

Marković je kazao da je prisutnost nasilja u crnogorskom društvu tužna realnost. Prema njegovim riječima, rodno zasnovano nasilje je, nažalost, dio mnogobrojnih društvenih odnosa.

„Neću reći ništa novo sa činjenicom da je nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje obavijeno tamnom brojkom neprijavljenih slučajeva, koji prije nego ugledaju svjetlost dana generišu kontinuitet nasilja i urušene međuljudske odnose i strašne traume“, kazao je Marković.

On je rekao da postoji uvećanje statističkih pokazatelja kroz broj prijava nasilja što, kako je naveo, može ukazivati na smanjenje „tamne“ brojke neprijavljenih slučajeva.

Međutim, kako je dodao Marković, ostaje otvoreno pitanje šta su uzroci.

„Neupitna je potreba adekvatne reakcije, koja mora biti zasnovana na sistemskom pristupu i sinergiji djelovanja svih aktera. Treba da težimo proaktivnom, moramo prepoznati uzroke ove pojave i djelovati na njih“, istakao je Marković.

On je poručio da je državno tužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnog sistemskog odgovora na nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje, i da su odlučni u uspostavljanju tog sistema.

„Upravo zbog toga, u državnom tužilaštvu je definisana strategija unapređenja rodne ravnopravnosti u cilju boljeg prepoznavanja i reagovanja na slučajeve rodno zasnovanog nasilja“, naveo je Marković.

On je kazao da nedavno izdato obavezujuće uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici predstavlja značajan korak ka ostvarenju tog cilja.

Nasilje, kako je naglasio, ne može i ne smije biti tolerisano.

Marković je poručio da treba djelovati prije svega preventivno, proaktivno, pa tek onda nakon toga reaktivno i represivno, jer „jedino ćemo na taj način uspjeti da umanjimo izazove sa kojima se srijećemo“.

„Ono što nudim kao garanciju jeste da će državno tužilaštvo u svom postupanju učiniti sve da se pitanje krivičnih djela rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici i porodičnoj zajednici suzbije, da se onemogući i kazni svako takvo krivično djelo“, istakao je Marković.

Na tom putu, kako je rekao, očekuje da će u partnerskim odnosima i zajedničkom pristupu svi djelovati.

„I da ćemo dostići status sigurnog društva u Crnoj Gori, prije svega sa aspekta rodno zasnovanog nasiilja“, naveo je Marković.

Liderka Tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u u Crnoj Gori Kaća Đuričković, kazala je da je statistika teška.

„To može biti igra brojeva, ali ovdje govorimo o životima“, rekla je Đuričković. O nasilju nad ženama, kako je navela, uglavnom pričaju žene.

Prema riječima Đuričković, nasilje nad ženama stara je tema. „U Crnoj Gori decenijama pokušavamo da pokrenemo taj točak promjene, ali nasilje nad ženama nikada nije doživjelo (da bude) prioritet“, navela je Đuričković.

Ona je istakla da su životi žena prioritet. „Dok mi sjedimo ovdje, u Crnoj Gori 10.500 žena živi nasilje. I onda ćemo reći - nijesu htjele da prijave, nijesu nikome rekle, nijesu vjerovale institucijama, a mi nijesmo znali. Pitanje je šta nijesmo znali. Nijesmo znali da su u Crnoj Gori ženska djeca manje željena?“, navela je Đuričković.

Ona je kazala da su ženske nevladine oranizacije uglavnom utočišta za žene, jer se specijalizvano bave njima.

„Daju im prostor, vrijeme, tu su zbog njih, ali specijalizovani servisi NVO su sistem u sistemu, a van sistema, nedovršeno i neriješeno pitanje“, navela je Đuričković.

NVO, kako je ocijenila, nemaju dovoljno snažnu umreženost sa institucijama.

Đuričković je istakla da, ako u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja jedna karika u sistemu zakaže, svi će biti na gubitku.

Ona je poručila da UNDP ostaje vrlo posvećen temi. „Za nas je ovo bio i ostao prioritet“, navela je Đuričković.