K. J. [ RCG Julijana Žugić ]

Radio ordinacija

Dakić: Stopa samoubistava veća od evropskog prosjeka

Kao i globalno, i u Crnoj Gori, najčešći mentalni poremećaji su anksioznost i depresivnost, koji se i najlakše liječe ako se neko na vrijeme obrati ljekaru. Zabrinjava što je veoma visoka stopa samoubistava, čak oko dva puta je veća od evropskog prosjeka, saopštila je Radiju Crne Gore u susret Svjetskom danu mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Tea Dakić.

Da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje, veoma je važno da svakodnevno izdvojimo vrijeme za sebe, i bavimo se aktivnostima koje nam prijaju, ali da budemo i fizički aktivni.

"Moramo obratiti pažnju i na druge, na svoje bližnje. Da ih upitamo kako su, ali iskreno i zainteresovano, da im pomognemo kad sami ne mogu", ukazala je dr Dakić.

Kako prepoznati anksioznost, depresiju...

Kako je pojasnila, ako je neko svakog ili skoro svakog dana pretjerano zabrinut, ako ne može da kontroliše svoju zabrinutost, ne može da se opusti, ako stalno strepi da će da se desi nešto loše, ako mu to kvari pažnju i koncentraciju, ako osjeća da je na ivici živaca, onda se vjerovatno radi o nekom od poremeća iz opusa anksioznosti.

"Govorimo o depresivnosti ukoliko neko uviđa da je skoro svaki dan u stanju koje znači manjak volje, manjak energije, manjak motivacije i interesovanja. Ako se povlači iz nekih aktivnosti u kojem je ranije bio aktivan, ako ima poremećaj sna, apetita, opet poremećaj pažnje i koncentracije, ako mu se ne druži ili čak ako mu se i ne živi više ili makar ne živi na takav način, onda vjerovatno govorimo o nekom od poremećaja iz domena depresivnosti. To su najčešći poremećaje koji se, ukoliko se na vrijeme neko obrati, zaista najlakše i liječe", istakla je Dakić.

Svoje mentalno zdravlje najbolje možemo zaštititi tako što ćemo o njemu prije svega razmišljati.

"Da se bavimo o aktivnostima koje nam prijaju, hoće li to da bude šetnje u prirodi, čitanje knjige, odlazak u pozorište, u bioskop, odlazak na koncert, na rejv, džuskanje cijelu noć, kafa s prijateljima, razgovor sa porodicom, izlet, druženje sa psima. Bilo šta što svakome od nas prija, može značajno da nam doprinese smanjenju nivoa stresa koje svakodnevno doživljamo i da negdje stisne pauzu na to konstantno stresogeno proživljavanje", pojasnila je Dakić.

Brinimo o sebi ali i jedni o drugima

Svaka ta pauza je jedan mali korak bliže ka dobrom mentalnom zdravlju.

"Moramo voditi račune i o svom fizičkom zdravlju, baviti se fizičkim aktivnostima, kloniti se alkohola, droga, nikotina. Sa druge strane, bilo bi važno i da znamo kako da prepoznamo kada smo u krizi, kada su to neki problemi u domenu mentalnog zdravlja koje možemo da rješimo sami ili u saradnji sa porodicom i prijateljima, a kada je ipak negdje granica pređena, kada nam je potrebna stručna pomoć", upozorava Dakić.

Jako je važno da brinemo ne samo o sebi, već i jedni od drugima, poručuje, da obratimo pažnju na svoje bližnje, da vidimo kako im je, kako funkcionišu, da ih upitamo, ali zaista iskreno i zainteresovano za to kako su, da im pomognemo kad sami ne mogu i da i ako može sam, možda i ne mora sam.

"Jako je važno da budemo tu jedni za drugi", poručila je Dakić.