Nena Drašković, Radio Crne Gore

borba protiv kriminala

Za vlast antimafija odbor dobra ideja, opozicija skeptična

Ideju o osnivanju skupštinskog antimafija odbora, koju je u razgovoru sa italijanskim kolegom Lorencom Fontanom, inicirao predsjednik Parlamenta Andrija Mandić, pozdravljaju u vladajućoj većini. Smatraju i da bi pri formiranju tog tijela trebalo uzeti u obzir ne samo italijanski model, već i najbolje prakse drugih razvijenih zemalja.

U opoziciji smatraju da borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije treba da vode državni organi, odnosno sudska i tužilačka grana vlasti, te da bi osnivanjem antimafija odbora Pralament ušao u zonu kršenja svoje nadležnosti.

Iz MANS-a ocjenjuju da je riječ o još jednom u nizu pokušaja bez jasne političke podrške, koji ne bi doprinio neophodnoj pravosudnoj i institucionalnoj reformi.

Da je izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ključni korak, a građansko -pravni model budućnost borbe protiv korupcije, poručuju iz ASK-a.

Da li bi eventualno osnivanje Skupštinskog antimafija odbora po italijanskom modelu mogao biti korak ka efikasnjoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?

U jednoj od stranaka vladajuće većine Pokretu Evropa sad podržavaju tu inicijativu i poručuju kako bi i vlast i opozicija trebalo da zajednički definišu način i model njegovog funkcionisanja.

"Naš klub uvijek pozdravlja inicijative da se sagleda neka komparativna praksa naročito od strane naših evropskih partnera koji imaju mnogo više iskustvo u borbi protiv organizovanog kriminala nego Crna Gora i da se shodno njihovom iskustvu i shodno tom praksom pokuša naći neki model koji je blizak našem kontekstu", kaže poslanik Vasilije Čarapić.

U opoziciji nemaju prevelika očekivanja. Nikola Zirojević, poslanik SD-a, kaže da u parlamentu već postoji odbor koji se bavi tom tematikom, te da je riječ o pokušaju jednog, kako se izrazio, novog teatralnog oružja za lov na vještice.

"Borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bez obzira koliko neki poslanici mislili da su važni, pa bio to i sam predsjednik parlamenta, ipak vode nadležni državni organi, to jest Specijalno državno tužilaštvo, presude donose nadležni sudovi, tako da mislim da bi na taj način eventualno parlament mogao ući i u kršenje onoga što je ustavna kategorija, to je miješanje u nadležnosti sudske grane vlasti i nadležnosti tužilaštva", smatra Zirojević.Da je riječ o političkoj izjavi predsjednika parlamenta, te da će se malo šta u istinu realizovati, ocjena je direktora istraživačkog centra MANS-a Dejana Milovca. To, kako ističe, potvrđuje i ranija praksa.

"Još jedna institucija koja zapravo neće imati jasno političku podršku, svakako ne može doprinijeti onome što Crnoj Gori jeste zaista potrebna, to je prije svega pravosudna reforma i reforma onih institucija koji zaista mogu da isporuče konkretan i održiv rezultat, naročito kada je u pitanju borba proti tzv. mafije i organizovanog kriminala", kaže Milovac.

Svako osnivanje tijela koje stavlja u fokus organizovani kriminal i korupciju dobro je došlo, ali ono mora imati i konkretne rezultate, smatra zamjenik predsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Mladen Tomović.

Ključno je, kaže, što hitnije izmijeniti Zakon o oduzimanju imovine analizirajući italijanski, skandinavski i britanski model. Paralelno sa tim trebalo bi, ističe Tomović, razvijati i model građansko-pravnog oduzimanja imovine.

"Gdje bi se uspostavio ili poseban organ i agencija koja bi se bavila navedenim pitanjima kao što je recimo sučaj u Americi, ili bi postojeći organi preuzeli u obavezu građansko-pravno oduzimanja sa obrnutim teretom dokazivanja, recimo, poreska uprava kroz izmjene zakona o poreskoj administraciji, putem upravnog postupka ili zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države, kroz poseban postupak građansko-pravnog oduzimanja", smatra Tomović.

A da bi zakon uopšte imao smisla, neophodno je, kako poručuje Tomović, da ima retroaktivno dejstvo, da obuhvati sve one koji su nezakonito, odnosno na neobjašnjiv način stekli imovinu i prije 90-tih godina. Zaključuje i da bi teret dokazivanja umjesto na tužilaštvu trebalo da bude na licu za čiju imovinu se sumnja da je stečena nezakonito.