M.V.

Sport u CG nakon OI

Begović: Dok rezultati kontinuirano izostaju sredstva sve izdašnija

Dok rezultati kontinuirano izostaju, finansijska sredstva Crnogorskom olimpijskom komitetu (COK) su sve izdašnija (posebno mimo zakonitih procedura), a kontrola nepostojeća, smatra nekadašnji direktor Uprave za sport i mlade i univerzitetski profesor u Norveškoj Marko Begović.

Prema njegovim riječima, sistem sporta u Crnoj Gori čine sve siromašniji sportisti, a sve bogatiji sportski funkcioneri koji opstaju na urušenim odnosima i izostaloj kontroli nadležnih državnih organa.

"Već sada je jasno da su Olimpijske igre u Parizu prekretnica, a da li će biti za Crnu Goru, ostaje da se vidi. Naime, ovo su prve Igre organizovane u skladu sa standardima iz Olimpijske agende 2020 (+5), u smislu održivosti, planiranja i inkluzivnosti. Manifestacija predstavlja primjer dobre prakse zbog primijenjenih standarda u dijelu izgradnje i upravljanja sportskim objektima i pratećom infrastrukturom. Sportisti iz 206 Nacionalnih olimpijskih komiteta su uzeli učešća, a nastupio je i Olimpijski tim izbjeglica. Ovo su prve Igre sa postignutom rodnom ravnopravnošću uz primjenu sistema kvota 50/50,  uz 20 miks, tj. kombinovanih takmičenja. U rezultatskom smislu, medalje je osvojio 91 nacionalni olimpijski komitet i Olimpijski tim izbjeglica. Četiri nacionalna olimpijska komiteta je osvojilo svoju prvu zlatnu medalju na Olimpijskim igrama. Isti broj nacionalnih olimpijskih komiteta je osvojilo svoje prve medalje (među njima i Albanija). Takođe, MOK se pokazao rezistentnim na brojne pritiske uslovljene tektonskim geopolitičkim promjenama pojavom asimetričnih igrača i jačanjem aktera izvan “zapadnog” okvira. Pa ipak, predsjednik MOK-a je odlučio da se povuče, a 15. septembra je objavljena lista kandidata za izbore koji su planirani za januar 2025. godine. Pomenuto predstavlja značajan demokratski iskorak imajući u vidu pritisak struke i međunarodnih medija o nužnosti ograničenja broja mandata", rekao je Begović.

S druge strane, Begović smatra da se COK ne može pohvaliti ni rezultatima ni organizacijom.

"Naime pored zapošljavanja najbližih srodnika, kao u patrimonijalnim sistemima, izbor novog predsjednika je planiran za 25. oktobar tekuće godine, uz podnošenje kandidature do 25. septembra. Ono što MOK radi pola godine, u Crnoj Gori se pokušava sprovesti za manje od mjesec dana. Razumije se, odnos i stav čelnika nakon rezultatskog neuspjeha karakterišu izostanak bilo kakve informacije u formi preuzimanja odgovornosti i izvještaja o radu. Nije ovo nikakva novina i predstavlja oponašanje primjera iz autokratskih i rigidnih sistema", dodao je Begović.

Naglašava da su pojedinci u Crnoj Gori na pozicijama odlučivanja "skoro četvrt vijeka bez ikakvih ograničenja".

"Postupak izbora je identičan praksi iz  2016. i 2020. godine, kada se reizbor sproveo pod velom tajni, u toku opštih ili lokalnih izbora ili zategnute političke situacije. I danas se koristi kompleksna politička situacija, a znajući da je rok za podnošenje kandidatura predviđen za 25. septembar, čudi ali i brine što sportski novinari ne koriste svoj status sedme sile ili četvrtog stuba demokratije. Postavlja se pitanje da li su novinari u ovom slučaju čuvari demokratije ili platforma koja omogućava kontinuitet nepotizma i koruptivnih radnji kroz sport, na šta ukazuje Numerato (2009). Dok rezultati kontinuirano izostaju, finansijska sredstva Crnogorskom olimpijskom komitetu su sve izdašnija (posebno mimo zakonitih procedura), a kontrola nepostojeća", kazao je Begović.

Ponovio je podatak da Kosovski olimpijski komitet na raspolaganju ima sredstva koja čine nešto iznad trećine od iznosa koji država Crna Gora opredjeljuje za Crnogorski olimpijski komitet.

"Kosovski sportisti su ove godine donijeli dvije medalje iz Pariza. Iako imamo izvanredne talente i sportske radnike, ali požrtvovane porodice, sistem sporta u Crnoj Gori čine sve siromašniji sportisti i sve bogatiji sportski funkcioneri, koji opstaju na urušenim odnosima i izostaloj kontroli nadležnih državnih organa", ocijenio je Begović.

Navedeno, smatra Begović, nije crnogorski specifikum, već su zemlje poput Francuske pristupile izmjenama propisa u oblasti sporta kako bi se ograničio broj reizbora donosilaca odluka u nacionalnim sportskim savezima.

"U ovom slučaju, jasno je da preteže javni interes, pa se pravni i politički segmenti koncepta autonomije sporta ograničavaju u pravcu nadzirane autonomije. U prilog prethodnom su odluke Evropske komisije i Evropskog suda pravde, donesene sa namjerom da se suzbije monopolski položaj u okviru djelokruga rada i nadležnosti sportskog pokreta. Na nacionalnom nivou, država je dužna obezbijediti realizaciju aktivnosti od javnog interesa uz zaštitu pravnog poretka, posebno u odnosu na sve izraženiju korupciju u sportu i nanamjensko trošenje sredstava građana Crne Gore", kazao je Begović.

Ističe da je neophodno da država podvuče crtu i pristupi neophodnim reformskim zahvatima bez odlaganja.

"Neophodno je zaštititi javni interes demokratizacijom i profesionalizacijom odnosa u radu sportskih organizacija i javnih vlasti, jer sport ima svoju izraženu vaspitno-obrazovnu, zdravstvenu i širu društvenu vrijednost. Sportiste i sportske radnike moramo čuvati, a fokus usmjeriti na učesnički, odnosno na razvoj masovnog sporta. Reforme koje čekaju crnogorski sport su bolne, ali ljekovite", zaključio je Begović.