Krsto Gazivoda [ Dnevnik, TVCG ]

RAZMISLITI O POSTAVLJANJU PASARELA

Pješaci ugroženi, kretanje na "zebrama" postalo ruski rulet

Nakon što su u Crnoj Gori za manje od 24 sata, stradala dva pjesaka, otvorilo se pitanje koliko je bezbjedan izlazak na ulice. Sve češće povrede i kobni ishodi na pješačkim prelazima, dokaz su da je kretanje na prelazu ruski rulet.

Malo nestrpljenja, a nekad i nepažnje kako pješaka, tako i vozača, dovodi do povećanog broja saobraćajnih nesreća. Tako je u subotu za manje od 24 sata stradalo troje ljudi, od čega su dvoje bili pješaci.

Na Bulevaru Ivana Crnojevića, večernja šetnja pretvorila se u tragediju. Vozač je umjesto da se zaustavi i pomogne, pobjegao. Uz takve situacije, pitanje je da li je bezbjedno biti pješak u saobracaju.

Igor Radojević, saobraćajni vještak tvrdi da pješak u Podgorici, a i u Crnoj Gori uopšte nije bezbjedan.

"Svaki trenutak istupanja na kolovoz je veoma rizičan", kazao je on. 

A razlozi su brojni. Prije svega što su pješaci dali sebi previse za pravo, kao i vozači. 

Miloš Perović iz Alfa Centra je mišljenja da smo kao društvo sebi dali slobodu da sami odlučujemo i da sami tumačimo saobraćajne prpopise.

No, problem je i saobraćajna infrastruktura. Pješački prelazi su postavljeni na neodgovarajućim mjestima i vozači koji i kad ih vide, ne poštuju ih.

"Ni pješaci se ne ponasaju najbolje. Ne može se prelaziti ulica na mjestima gdje to nije predviđeno", ukazuje Radojević. 

Treba, kaže Radojević, razmisliti i o postavljanju pasarela ili podzemnih pješačkih prolaza na frekventnim saobraćajnicama.

Upravo u podgoričkom naselju Zlatica postoji nadzemni prelaz, ali ga rijetko ko koristi.

"Vrlo malo se koristi jer je lakše pretrčati ulicu i tu skratiti putanju nego bezbjedno preći", smatra on. 

A za prekršaje postoje i kazne, no iz toga, očigledno da smo slabo šta naučili, ali i jedan dio krivice, može se pripisati i sistemskim problemima.

Stoga, Perović ocjenjuje da je sam sistem bezbjednosti u saobracćju i čitava oblast bezbjednosti neuređena.

"Prvi problem koji imamo jeste nizak stepen saobraćajne kulture. Nadalje imamo preklapanja nadležnosti i neodgovornost institucija, ali i selektivnu primjenu zakona", zaključio je on. 

Dok se to ne riješi, treba razmisliti i o uvođenju bezbjednosti u saobraćaju kao predmetu u školi.

Dok ne naučimo saobraćajne propise, i ovako crne brojke postaće još veće.