B.B. [ Mina ]

Mustafić

Učešće manjina u vlasti dobro i za njih i za Crnu Goru

Prisustvo Bošnjaka u sistemu izvršne vlasti veoma je važno, jer se samo kroz institucije mogu ostvarivati prava manjinskih naroda, kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća (BV) u Crnoj Gori Suljo Mustafić.

On je rekao da Bošnjačko vijeće kojim predsjedava, obuhvata političke različitosti prisutne u bošnjačkom narodu, sa istim zajedničkim ciljem i potrebom da se udruživanjem unapređuje njihov položaj i status, čuva nacionalni identitet i jača demokratski ambijent.

Mustafić je poručio da oko tih temeljnih vrijednosti, bez obzira na politička gledanja, treba čuvati jedinstvo i graditi što širi koncenzus.

“Kada je pitanju politički aspekt, držim da je jako važno prisustvo Bošnjaka u sistemu izvršne vlasti, jer se samo kroz institucije vlasti mogu ostvarivati prava manjinskih naroda”, kazao je Mustafić u intervjuu Agenciji MINA.

On je naveo da tu misli na podsticaj ekonomskom razvoju u nerazvijenim područjima, smanjenje migracija i siromaštva i razoj kapitalnih infrastrukturnih projekata.

Mustafić je rekao da je drugi, ne manje važan aspekt demokratska tranzicija i euro-atlantska perspektiva.

“Mislim da i Bošnjačka stranka i albanski politički subjekti, kao jasni i dosljedni zagovarači, promoteri i snažni podržavaoci tih vrijednosti, kao izvorno suverenističke političke partije mogu snažnije doprinjeti tim ciljevima iz vlasti, nego iz opozicije”, kazao je Mustavić.

Tu je, kako je dodao, vrlo važno prisustvo manjinskih naroda, posebno na međunarodnom adresama i kroz diplomatske aktivnosti.

“Takođe, važan ugao jeste jačanje unutrašnje stabilnosti i prevazilaženje podjela u društvu”, smatra Mustafić.

Kako je naveo, pripadnici bošnjačkog naroda su svoji na svome, autohtoni na svojim vjekovnim ognjištima i dokazani podržavaoci demokratskih vrijednosti multietničkog društva.

“Smatramo da su to zajedničke vrijednosti koje smo čuvali i gradili u zajednici sa drugima”, kazao je Mustafić.

On je rekao da bošnjački narod želi da sarađuje i jača veze sa sunarodnicima u Bosni i državama regiona.

“Ali smo svjesni da je Crna Gora naša država i naša kuća. I isto tako da ona pripada svim njenim narodima i građanima i da svi imaju pravo na jednake šanse u društvu i ista prava da njeguju svoje posebnosti”, istakao je Mustafić.

Izvršna vlast i institucije, kako je naveo, treba da budu otvoreni za sve koji mogu svojim kompetencijama i radom unaprijediti društvene i ekonomske prilike.

Mustafić je poručio da svi treba odlučno da se suprotstave devijacijama - kriminalu, isključivosti, podjelama, šovinizmu, kao i da to osude i preventivno djeluju, u mjeri svojih mogućnosti.

“Moramo se svi potruditi da naše društvo učinimo naprednijim, demoratskijim, ravnopravnijim i nadasve tolerantnijim prema različitostima. Jedino tako možemo biti sigurni da idemo dobrim putem i stvaramo zdraviju Crnu Goru, za našu djecu i greneracije koje dolaze”, naglasio je Mustafić.

Upitan kako gleda na aktuelni društveno-politički momenat, iz ugla predsjednika BV, on je kazao da je društvo u stalnoj tranziciji, a u posljednjih četiri godine sa posebnom dinamikom.

U tom periodu, kako je naveo, izmijenile su se četiri Vlade vrlo različitih profilacija i sa različitim političkim subjektima.

“I za ozbiljnija društva sa većom političkom i demokratskom tradicijom to su veliki izazovi”, dodao je Mustafić.

On je rekao da je vidljivo da je ostvaren napredak u evropskim integracijama, naročito sa dobijanjem Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Jasno je, kako je kazao, da su to mjerljivi rezultati, posebno u poglavljima 23 i 24, nagrađeni od Brisela.

“Uz članstvo u NATO-u, to su, ipak, magistralni pravci, koje za naše društvo znače izvjesnu demokratsku i evroatlantsku perspektivu”, naveo je Mustafić.

On je kazao da je, nakon sticanja nezavisnosti, to sigurno najvažniji pravac kojim treba da ide Crna Gora.

“Međutim, sa aspekta ostvarivanja manjinskih prava, moramo konstatovati izostanak napretka. Čak, u obrazovnoj sferi i kulturi, informisanju i čuvanju identitetskih posebnosti, i sasvim vidljivo zaostajanje, koje je bilo i ranijih decenija”, rekao je Mustafić.

Kako je naveo, smjena rukovodećeg kadra iz redova manjinskih naroda 2020. godine, posebno u obrazovnim institucijama, dodatno je povećala nepovjerenje i učinila ranjivim tu sferu.

Mustafić je kazao da su to ozbiljni problemi sagledani iz ugla manjebrojnih naroda.

Upitan kako ocjenjuje stepen ostvarivanja prava bošnjačkog naroda, on je rekao da su prava manjebrojnih naroda veoma dobro postavljena sa aspekta zakonske regulative, možda i najbolje u regionu.

“Međutim, kada su u pitanju njihova ostvarenja, to ne može biti razlog za optimizam. To mogu reći sa punim pravom, kao neko ko je tokom parlamentarnog angažmana značajno sudjelovao u njihovom utemeljivanju kroz brojna zakonska rješenja”, naveo je Mustafić.

On je kazao da se ne može osporiti da su, kroz institut političkog predstavljanja, Bošnjaci prisutni u Skupštini, u značajnoj mjeri.

“Međutim, u izvršnoj vlasti taj napredak je veoma usporen, kroz učestvovanje bošnjačkog političkog subjekta donekle popravljen, ali daleko od onoga što bi predstavljalo adekvatnu participaciju bošnjačkog naroda”, smatra Mustafić.

On je rekao da u sektoru bezbjednosti, odbrane, finansija, vrlo značajnim poljima, izostaje učešće manjinskih naroda.

“Nadalje, kada su pitanju manjinska prava u obrazovom sistemu, u sferi kulture, i posebno u informisanju i javnim medijima, tu pomaka nema i na to stalno ukazujem”, kazao je Mustafić.

On je rekao da, takođe, nema pravosudnih epiloga za ratne zločine 90-ih nad pripadnicima manjinskih naroda i da je to sramota crnogorskog pravosuđa.

“Mi ćemo ova potanja, kao i do sada, delegirati ka Vladi, a sigurno uputiti i prema međunarodnim i evropskim adresama, jer očigledno je da dosad nije bilo volje da se učine ozbiljniji koraci”, naveo je Mustafić.