- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
16. 07. 2024.
07:25 >> 09:45
1
Čitaj mi:
OPASNA ŠTETOČINA
Najezda azijskih gusjenica na sjeveru
Azijska gusjenica, poznata i pod nazivom šimširov moljac pojavila se ovih tropskih dana u Beranama, a vjerovatno i u drugim gradovima na sjeveru.
Poljoprivredni stručnjaci i inženjeri su zbog toga uputili upozorenje građanima koji u svojim vrtovima i baštama imaju šimšire, da obrate pažnju na njihov izgled.
Oni su objasnili da je veoma bitno otkriti prisustvo moljca u šimširu u ranoj fazi, kada još uvijek postoji šansa da se biljka spasi.
“Ova štetočina je toliko invazivna da je u stanju da za samo nekoliko dana uništi velike zasade. Zato je bitno obratiti pažnju na izgled šimšira. Ako primijetite da se lišće i grančice šimšira na pojedinim mjestima suše, nemojte imati dilemu da je biljku napala azijska gusjenica i da bi čitav zasad šimšira mogao biti uništen za samo nekoliko dana”, kazao je Portalu RTCG jedan vlasnik poljoprivredne apoteke.
Prema njegovim riječima potrebno je odmah početi sa odgovarajućim hemijskim tretmanom i prskanjem.
“Samo jedna gusjenica u toku dana može da pojede i do četrdeset listova šimšira, a gusjenica u biljci može biti na hiljade”, upozorio je taj poljoprivredni inženjer.
Najezda azijske gusjenice u gradovima na sjeveru prvi put je primijećena prije nekoliko godina.
“Ljeto je njeno vrijeme kada se širi. Moje mušterije upozoravam i podsjećam na vrijeme, i mnogi su uspjeli da spasu svoje biljke, koje rastu jako sporo, a azisjka gusjenica ih uništava kao što surlaš uništava palme”, kaže ovaj čovjek koji je magistar poljoprivrede.
On pretpostavlja da se azijska gusjenica proširila na čitavo gradsko područje, a vjeruje da joj je pogodovala blaga zima i kišno proljeće.
Azijska gusjenica je u zapadnoj Evropi prvi put primijećena 2006. godine, a u našem regionu, u Hrvatskoj 2012. i u Srbiji 2014
. U Crnoj Gori je prvi put registrovana 2019. godine, što ne znači da je nije bilo i prije.
Poljoprivredni inženjeri i vlasnici pojoprivrednih apoteka preporučuju razne preparate koji su se do sada pokazali uspješni u borbi sa azijskom gusjenicom, i naglašavaju da je potrebno dobro i pravilno tretirati i prskati biljku.
“Jako je važno da tokom prskanja ubadate biljku, odnosno unosite sredstvo unutar žbuna, a ne samo da prskate odozgo po površini, jer se moljac unutra krije. Brzo djelujte, čim primijetite prve znake koji su vidljivi golim okom i običnom laiku. To su znakovi sušenja lišća, lišće izgleda kao pojedeno, što ustvari gusjenica i radi. Na nekim mjestima primijetićete mjesta koja izgledaju kao da se uhvatila paučina i kada bolje pogledate, primijetićete sitna jajašca, kojih ima bezbroj, i iz kojih se brlo brzo izlijegu nove gusjenice”, kaže naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, gusjenica se vremenom pretvara u leptira i zatim lako prelazi sa šimmšira na drugi šimšir.
“Dobro je da upozorite i svoje susjede koji u vrtovima imaju šimšire, jer će sasvim sigurno sa oboljelog šimšira moljac lako i najprije da napadne prvi šimšir u blizini”, kaže ovaj inženjer.
Stručnjaci preporučuju i da se nakon prskanja i tretiranja proprati nekoliko dana šta se dešava sa biljkom, odnosno da li je napast uništena, a da se zatim prskanje ponovi i to tako što se taj preparat miješa sa nekim preparatom za prihranu, što će, kako savjetuju, biljci pomoći da preboli bolest i da se brže oporavi.
Oni kažu da će se već poslije prvog prskanja, poslije nekoliko sati, ili sljedećeg dana, ispod zasada šimšira primijetiti uginule gusjenice karakteristične zelene boje sa tamnim linijama preko površine.
“Primijetićete sasvim sigurno i na hiljade malih zelenih tačkica, što su ustvari jajašca iz kojih se izlegu larve, koje se na kraju pretvaraju u male leptire”, objašnjavaju poljoprivredni stručnjaci.
Budući da je šimširov moljac u Crnoj Gori regisrovan tek prije nekoliko godina, vjeruje se da je u ove krajeve stigao sa trgovinom sadnog materijala i zbog toga upozoravaju svoje kolege da slične apele upute i u drugim gradovima, budući da je šimšir biljka koja se jednako uzgaja i na sjeveru i na jugu.
Na internetu se može naći i podatak o tome kako je u prvoj najezdi u evropskim zemljama, azijska gusjenica uništila čitave zasade stogodišnjih šimšira u Parizu.
Stalno zeleni šimšir je jako popularna biljka za ukrašavanje vrtova, a od nje se često prave i žive ograde, jer se rezanjem lako oblikuje.
“Ako su vam vaši šimširi dragi, povedite računa o njima. Vrlo sporo rastu, a, nažalost, šimširov moljac ili azijska gusjenica, u stanju su da ih unište za nekoliko dana i vaš vrt ili dvorište potpuno će da primijeni izgled. Na vrijeme reagujte. Ako ne znate nekog inženjera poljoprivrede, pitajte za savjet u poljoprivrednoj apoteci i sigurno će vam preporučiti nešto djelotvorno i pomoći vam da pravovremenim hemijskim tretmanom spasite svoje ukrasne biljke”, zaključio je sagovonik Portala RTCG.
Коментари1
Остави коментар