Tufik Softić [ Portal RTCG ]

MARKOVIĆ ZA PORTAL

Ekocid u srcu Prokletija: Zbog hidroelektrana neko će da odgovara

Ekocid ne zastarijeva kao ni ratni zločin i neko će kad-tad morati da odgovara zbog izgradnje dvije male hidroelektrane u srcu Nacionalnog parka Prokletije, o čemu kompletna crnogorska javnost još uvijek ćuti.

To je Portalu RTCG kazao poznati građanski aktivista iz Plava Rašit Marković.

Marković je podsjetio da je kroz nacionalni park iskopano deset kilometara kanala širine dva metra i dubine na pojedinim mjestima i do deset metara.

„Pokušajte danas da tražite dozvolu da vam neko omogući da prokopate bilo kakav kanal u bilo kojem nacionalnom parku. Ja tvrdim da je to što je učinjeno tada u Nacionalnom parku Prokletije najveći ekocid na Balkanu i neko će morati zbog toga da odgovara“, kazao je Marković.

On je ranije zatražio od privatnih vlasnika MHE i državnih institucija da pokažu elaborat o zaštiti životne sredine koji je trebalo da postoji kada su građene te dvije male hidroelektrane u srcu Nacionalnog parka „Prokletije“.

Marković kaže da odgovor nikad nije dobio.

"Zanima me ko je bio taj ko je stavio potpis na taj dokument i svjesno počinio krivično djelo. Ko je potpisao eleborat da se u srcu Nacionalnog parka Prokletije baci atomska bomba. To su razmjere štete koja je ovdje napravljena izgrdnjom te dvije male hidroelektrane“, rekao je Marković.

On tvrdi da su od tada svi zaćutali i da niko neće da progovori na tu temu.

„Meni ne bi preostalo ništa nego, kada bih imao novca, da pišem tužbe po čitav dan. Shvatate o čemu se radi? NP Prokletije je proglašen 2009. godine, a neko je 2016. uveo tešku mehanizaciju u srce nacionalnog parka i pokupio u cijevi tri rijeke pitke vode. To su cijevi od azbesta“, objašnjava Marković.

Marković smatra da je to imalo dalekosežne posljedice, jer je izvršena takozvana „drenaža terena“.

„Niko nije ispitao kuda idu podzemne vode prije izgradnje tih malih elektrana. Nestale su stare vojne mape podzemnih voda koje su postojale. Zemljište je od tada ostalo suvo“, upozorava Marković.

Ovja građanski aktivista podsjeća da su upravo u decembru 2015. godine poslanici tadašnje većine izglasali neustavne stavke za podsticaj izgradnje obnovljivih izvora energije (OIE), na računima za struju. Tvrdi da su poslanici građane Crne Gore doveli u poziciju da finasiraju izgradnju malih elektrana, pa i dvije u NP Prokletije.

„Ja ću i dalje, makar s vremena na vrijeme, insistirati da mi neko pokaže elaborat o zaštiti životne sredine bez kog nisu mogle da se grade ove elektrane u NP Prokletije. Tražim, evo i javno pozivam sadašnje vlasti, da mi neko pokaže ko je potpisao taj elaborat. Ja jednostavno nemam milosti za lopove“, kaže ogorčeno Marković. 

Marković kaže i da je spreman da sva svoja saznanja podijeli sa tužilaštvom. Stoga, poziva Specijalnog državnog tužioca da i on zatraži elaborat o zaštiti životne sredine i stavljanju tri rijeke pitke vode u srcu nacionalnog parka u cijevi.

„To sam poslednji put rekao prije više od pola godine. Nema nikakve reakcije i niko me nije pozvao da me pita o čemu ja to pričam“, uvjerava Marković.

Podsjetimo, 2016. godine firmi „Kronor“ iz Podgorice neko je dao koncesije za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u u NP Prokletije. To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i treća rijeka, Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala.

Vodozahvati su u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a zatim su te rijeke cijevima u dužini od više kilometara dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka.

Nacionalni park Prokletije proglašen je 2009. godine, a tadašnje vlasti, od lokalnih do državnih, u sprezi sa tajkunima, dozvolile su gradnju malih elektrana u srcu ovog parka 2016. godine.  

Prema nešto ranijim podacima iz centralnog registra, vlasnik firme „Kronor“, koja je tada dobila koncesije za izgradnju malih hidroelektrana u NP Prokletije, je kompanija „Kroling“.

Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali „Normal kompani“ i „Mont hidro“. Vlasnik „Normala“ je bio Željko Burić, a „Mont Hidra“ Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.

Ovom preduzeću su građanski aktivisti nakon toga onemogućili da na području plavske opštine izgradi još nekiliko hidrocentrala i zarobe još tri rijeke - Komaraču, Đuričku i Murinsku.

Prema nekim podacima kojima raspolažu građanski aktivisti iz Plava, tajkuni od dvije male hidroelektrane koje su izgrađene u NP Prokletije, imaju veću finansijsku dobit nego što iznosi ukupan budžet ove siromašne sjeverne opštine.

Za sve ove godine na ove okolnosti nisu se izjašnjavali lokalni političari koji mudro ćute. Nisu se izjašnjavale ni državne vlasti, ni prije ni poslije političkih promjena.

U vrijeme kada su izgrađene male hidrocentrale u NP Prokletije i predsjednik opštine i direktor ovog Nacionalnog parka bilsi su iz partija tadašnje vlasti, sadašnje opozicije.