A.J. [ Mina ]

sindikat medija

Potreban sistemski pristup edukaciji novinara o medijskoj pismenosti

Novinari u Crnoj Gori svjesni su izazova koje nosi ubrzan i pojednostavljen način prikupljanja informacija putem interneta i društvenih mreža i zainteresovani su za dodatnom edukacijom iz oblasti medijske pismenosti.

To je pokazalo istraživanje percepcije i izazova za medijsku pismenost novinara i drugih medijskih profesionalaca koje je sproveo Sindikat medija Crne Gore (SMCG) u okviru projekta “Medijska pismenost medijskih profesionalaca”.

Istraživanje je sprovedeno od decembra prošle do januara ove godine. Anketa je upućena na preko 300 adresa, a odgovorilo je 75 medijskih radnika.

Autor istraživanja Dražen Đurašković kazao je da većina ispitanika, čak 89 odsto, smatra da je dobro informisana u vezi sa dešavanjima u zemlji, dok je tek četiri odsto imalo suprotan stav.

Kako je rekao, 90 odsto ispitanika smatra da je u poslednjih pet godina došlo do promjene u načinu prikupljanja i obradi informacija.

Kada je riječ o uobičajenom izvoru informisanja, Đurašković je rekao da dominiraju drugi mediji (konkurencija), internet i društvene mreže.

"Portale kao najčešći izvor informisanja navodi 41 odsto ispitanika, internet 45, televiziju 9,3, a štampani mediji nijesu zastupljeni u odgovorima kao dominantan izvor informisanja”, kazao je Đurašković.

Prema njegovim riječima, društvene mreže kao izvor informisanosti svakodnevno ili u velikoj mjeri koristi skoro dvije trećine zaposlenih u medijima, ponekad ih koristi 24 odsto, a u maloj mjeri deset odsto.

Đurašković je kazao da su ispitanici naveli na najviše koriste društvene mreže – Instragram, Fejsbuk i mrežu X.

“Kao najznačajniji razlog zašto to rade navode da se njihovi izvori nalaze na društvenim mrežama i jer zvaničnici sve više koriste društvene mreže kao kanal komunikacije umjesto direktno slanje saopštenja medijima”, rekao je Đurašković.

On je kazao da je većina ispitanika svjesna rizika i manipulacija koje se mogu širiti najčešće putem društvenih mreža, ali da ističu neke pozitivne stvari korišćenja kao što su skraćenje vremena potrebnog za objavljivanje vijesti.

Kako je naveo Đurašković, većina ispitanika je upoznata sa terminima “story”, “reels”, "dezinformacija”, “lažna vijest”, dok su manje sa “facetime”, “šum u komunikaciji” i “fact-checking”.

On je kazao da su ispitanici, na pitanje da li znaju da objasne šta predstavlja medijska pismenost za medijske radnike, kao ključne asocijacije naveli objektivnost, informisanost, kritičko posmatranje, dekonstrukcija i kontekstualizacija.

Đurašković je dodao da medijski radnici medijsku pismenost usko vezuju za borbu protiv lažnih vijesti.

“Novinari sa iskustvom do pet godina uglavnom su bili upoznati sa tim šta je termin medijska pismenost, dok novinari sa 15 i više godina staža smatraju da je medijska pismenost foskula koja podrazumijeva srž novinarskog posla”, naveo je Đurašković.

On je rekao da izloženost dezinformacijama i drugim negativnim pojavama informacijskog poremećaja svakodnevno i često navodi 81 odsto ispitanika.

Prema riječima Đuraškovića, novinari vide da nijesu izopšteni iz svih manipulacija koje se mogu desiti u digitalom prostoru i priznaju da nijesu opremljeni boljim mehanizmima zaštite.

“Većinski stav ispitanika je i da odgovor redakcije na ove izazove izuzetno slab, a kao razlog tome navode da ta tema nije u fokusu, da se uglavnom bave dnevnim stvarima i da nema vremena za dodatnu edukaciju. Dio navodi da je u fokusu nekih medija senzacionalizam koji je u suprotnosti sa onim šta je medijska pismenost”, rekao je Đurašković.

On je dodao da ispitanici kao lične mehanizme borbe prtiv tih pojava navode provjeravanje i korišćenje samo kredibilnih izvora i kritičko promišljanje.

Đurašković je kazao da su istraživanjem utvrdili da su gotovo svi ispitanici, 97 odsto, zainteresovani za obuke vezano za medijsku pismenost, dok 65 odsto njih priznaje da se u medijima u kom rade ne pridaje značaj ovoj temi.

“Oni koji su kazali da su imali određene obuke, navode da su ih uglavnom organizovale nevladine organizacije i sindikati, dok se rad u redakciji fokusira na dijeljenje znanja među kolegama”, dodao je on.

Đurašković je rekao da rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za sistemskim pristupom obuci novinare i medijskih profesionalaca, uz aktivnu podršku samih medija.

On je kazao da je 24 odsto ispitnika imalo neko iskustvo sa vještačkom inteligencijom (AI) u procesu prikupljanja i obrade informacije, i da su uglavnom koristili program ChatGPT.

Kako je rekao, postoji podijeljeno mišljenje među ispitanicima o uticaju AI u novinarstvu.

“Mlađi ispitanici su uglavnom navodili pozitivne stvari koriščenja AI, kao pojednostavljivanje određenih procesa, lakše prikupljanje informacija, dok kolege koji imaji duže iskustvo imaju prilično odbojan stav prema AI i plaše se da bi mogla da utiče na smanjenje broja zaposlenih u medijima”, kazao je Đurašković.

Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković kazala je da su rezultati istraživanja zabrinjavajući, ali ne iznenađujući jer medijsku pismenost zaposlenih u medijima treba gledati kroz širu sliku opštih uslova rada, a koji su u velikoj mjeri ograničvajući faktor kada je u pitanju praćenje trendova u profesiji.

Ona je kazala da će glavni izazovi koji su identifikovani biti fokus smjernica o medijskoj pismenosti koji će uslijediti u okviru istog projekta koje će javnosti biti predstavljene tokom godine.

“Ove i slične aktivnosti biće doprinos SMCG jačanju položaja novinare i drugih medijskih radnika i promovisanju podrške unutar medijskih kuća”, dodala je Camović Veličković.