K. J. [ Mina ]

ŽARKOVIĆ

Institucionalizovanjem palijativne njege do boljeg položaja oboljelih od raka

Položaj osoba teško oboljelih od raka u Crnoj Gori ne može se promijeniti dok god se palijativna njega ne institucionalizuje, rekao je sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković.

Žarković je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se veliki procenat malignih oboljenja u Crnoj Gori otkrije u odmaklom stadijumu, pa se pojedinac i društvo suočavaju sa velikim problema koji nijesu isključivo finansijske, već i organizacione prirode.

Kako je kazao, palijativna njega je dio procesa liječenja, prateći sadržaj dijagnostike i terapije tih oboljenja, ali onaj manje vidljivi, neprimjetni dio, koji “u našim uslovima najviše iznese porodica oboljelog”.

“Položaj teško oboljelih od raka u Crnoj Gori ne može se promijeniti dok god se palijativna njega u našem sistemu ne institucionalizuje”, upozorio je Žarković.

On je kazao da je palijativna njega posao za tim koji funkcioniše u jednom centru i kojem su ljekari različitih specijalnosti, psiholozi, medicinski tehničari, volonteri, ali i porodice oboljelih.

Kako je Žarković ukazao, jedna od zajedničkih karakteristika zdravstvenih sistema gotovo svih zemalja svijeta je povećanje potreba u javnom zdravstvu, više nego ikada ranije, zbog demografske situacije, epidemiološkog pritiska, brzog razvoja medicinske tehnologije za dijagnostiku i liječenje i rasta cijene ljekova.

Prema njegovim riječima, o značaju zdravlja i obezbijeđivanju kvalitetnog, efikasnog i bezbijednog zdravstvenog sistema, najbolje govori činjenica da je zdravlje prioritetni zadatak svih politika i aktivnosti Evropske unije.

“Kada govorimo o napretku medicine u Crnoj Gori, ona treba biti u skladu sa veličinom populacije ali i demografskim pokazateljima od kojih su najvažniji stopa nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja, to jest sa starosnom strukturom populacije”, rekao je Žarković.

On je podsjetio da da su hronične nezarazne bolesti, među kojima i maligna oboljenja, vodeći uzroci obolijevanja, invalidnosti i prijevremenog umiranja stanovnika Crne Gore.

“Napredak medicine u svijetu se jeste odrazio i na napredak medicine u Crnoj Gori, ali svakako zabrinjava veliki procenat novootkrivenih slučajeva maligne bolesti u odmaklim stadijumima, što iziskuje velika materijalna sredstva za liječenje, kao i lošiji ishod liječenja”, kazao je Žarković.

On je naveo da iz tog razloga treba svim snagama unapređivati preventivne mjere i rad primarnog zdravstvenog sektora, da bi se maligna oboljenja prevenirala ili u najgorem slučaju otkrivala u ranim stadijumima, kada je liječenje i jeftinije i efikasnije.

Žarković je kazao da je rak je odavno postao globalna epidemija, teška bolest sa multiplim posljedicama na pojedinca ali i na društvo.

“Broj slučajeva obolijevanja od raka u svijetu je 15 miliona godišnje, a prati je i velika smrtnost, preko devet miliona ljudi u svijetu godišnje umre od te opake bolesti”, naveo je Žarković.

On je naveo da obolijevanje od malignih bolesti ima trend rasta koji naročito izražen u zemljama u razvoju.

Kako je Žarković kazao, broj oboljelih od raka će, prema procjenama, godišnje porasti za približno 50 odsto u narednih 20. godina, pa bi mogao iznositi 28,4 miliona slučajeva 2040. godine.

“Kada govorimo o Crnoj Gori, koristeći procjene incidencije i smrtnosti od raka GLOBOCAN 2020, koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka, na prvom mjestu po učestalosti je karcinom pluća, zatim slijede karcinom dojke, kolorektalni karcinom, karcinom mokraćne bešike i prostate”, kazao je Žarković.

On je naveo da istraživanja pokazuju da se najveća smrtnost od malignih oboljenja, oko 70 odsto bilježi u ekonomski nerazvijenim društvima, kao i da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.

“Zato je u borbi protiv raka veoma važno institucionalno djelovanje kroz četiri osnovne tačke - promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelima”, rekao je Žarković.

On je naveo da je u organizaciji CDPR-a za prethodne 22 godine, koliko ta organizacija postoji, osmišljeno i realizovano na stotine radionica, predavanja, sportskih susreta i turnira, umjetničkih izložbi, a sve na temu zdravih životnih stilova i sa ciljem da se značaj prevencije bolesti približi najmlađim stanovnicima Crne Gore.

“Tu je i održanih 20 konferencija o kontroli pušenja, tokom kojih su stručnjaci iz različitih obasti informisali našu javnost o štetnosti ove zavisnosti i najpoznatijeg uzročnika mnogih malignih oboljenja na sve segmente društva”, rekao je Žarković.

On je naveo da su održali i 22 državna konkursa za učenike osnovnih škola iz cijele Crne Gore za književni i likovni rad sa temom o štetnosti pušenja posvećenih Svjetskom danu bez duvanskog dima.

Kako je dodao, prije 20 godina su pokrenuli i Savjetovalište za odvikavanje od pušenja gdje se pušačima i dan danas pruža pomoć u ostavljanju cigareta.

“Ono što je proizašlo kao institucionalni odgovor za ovih 22 godine postojanja društva su dva Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda 2004 i 2019. godine. I nakon svega, još nije bitno smanjen procenat pušača u Crnoj Gori, ali možemo se nadati da smo skrenuli pažnju i počeli da mijenjamo svijest o pušenju”, rekao je Žarković.

Prema njegovim riječima, pušenje više nije “moderno”, već se radi o ozbiljnoj bolesti zavisnosti, koja je opasna po zdravlje samog pušača ali i njegove okoline, nije kulturno, nije društveno prihvatljivo, a i kažnjivo je.

“Kada govorimo o ranom otkrivanju najčešćih malignih bolesti, uvođenje skrininga za kolorektalni karcinom i karcinom grlića materice, kao i redovnih mamografskih pregleda bi mogli dati dobre rezultate

u stopi izlječenja i smanjenju smrtnosti, ali te rezultate ćemo procjenjivati u narednim decenijama, pošto ti programi u Crnoj Gori postoje kratak vremenski period”, kazao je Žarković.

On je naveo da je izgradnja nove Onkološke klinike omogućila bolje uslove za liječenje teško oboljelih.

“Ali Crna Gora i dalje nema Centar za palijativnu njegu, dok je procenat teško oboljelih, među oboljelim od raka nažalost i dalje veoma visok oko dvije trećine malignih oboljenja se otkrije u odmaklom stadijumu, što je slika slabog rada na prevenciji i manjkavosti skrining programa”, rekao je Žarković.

On je rekao da su informacije dostupnije nego ikada ali da, ukupno gledajući, veći dio građana i dalje nije svjestan o značaja prevencije bolesti raka.

“Ponašanje kod nas je i dalje po onoj staroj izreci “Neće to mene””, dodao je Žarković.

On je podsjetio na primjer sa kutija cigareta koje su obilježene zdravstvenim upozorenjem o štetnim dejstvima, koje se sastojalo od fotografije ili ilustracije u boji.

“Nažalost, praktično od prvog dana svih 14 upozorenja izgubilo je kod nas smisao i služi za ismijavanje, šalu i viceve kako pušača tako i nepušača”, naveo je Žarković.

On je ukazao na neke od savjeta CDPR-a za zdrav život.

“Ne počinjite pušiti ili ako već pušite ostavite konzumiranje duvanskih proizvoda, izbjegavajte sunčanje od deset do 17 sati, upotrebljavajte maksimalno jedno do dva alkoholna pića dnevno, posjećujte redovno svog izabranog ljekara ali i sami kontrolišite svoje zdravlje”, rekao je Žarković.

On je građanima savjetovao redovan i uredan san, pravilnu i zdravu ishranu, ali i redovnu fizičku aktivnost.