Б.Б.

ŠĆEPANOVIĆ ZA PORTAL

"Crna Gora može iznjedriti naučnike svjetskog ranga"

Doskorašnja ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović ističe za Portal RTCG da je taj resor započeo brojne programe, od kojih je završeno sve što je realno moglo biti završeno tokom 18 mjeseci mandata 43. vlade. Mnoge aktivnosti svakog, pa i ovog ministarstva, su, kako naglašava, dugoročni procesi i očekuje kontinuitet u njihovoj realizaciji, bez obzira na promjenu Vlade. Kako je istakla, o njihovom radu i postignućima najbolje govori nedavno objavljena ocjena Evropske komisije, u godišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore na putu EU integracija, gdje je konstatovan "dobar napredak".

U godišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore na putu EU integracija (za period koji je u cjelini bio u mandatu 43. Vlade Crne Gore), za Poglavlje 25 Nauka i istraživanje, data je konstatacija "dobar stepen pripremljenosti".

Crna Gora je, kako kaže Šćepanović, ostvarila "dobar napredak" po svim preporukama iz 2022. godine, što je veoma visoka ocjena.

"Crna Gora je i najbolje ocijenjena država iz regiona Zapadnog Balkana za Poglavlje 25, odnosno jedina država koja je dobila tu ocjenu, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine", ističe Šćepanović.

Dodaje da su aktivnosti Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja bile raznolikog karaktera. Nakon dvogodišnje pauze (2020. i 2021. god), uspješno su realizovali dva izdanja festivala "Dani nauke i inovacija", širom Crne Gore, animirajući široku javnost, od predškolskog do penzionerskog uzrasta, promovišući istraživače i inovatore, odnosno naučno-inovacione ustanove i njihova dostignuća.

"Imali smo niz drugih aktivnosti kao što su međunarodne sesije masterclass iz fizike za srednjoškolce ili aktivnosti kojima smo obilježili međunarodne datume od značaja za nauku. Uz niz konkursa manjeg obima za sufinansiranje različitih vidova naučno-istraživačke djelatnosti, izdvojila bih godišnji NID konkurs sa budžetom od 0,5 miliona eura, što je 2,5 puta veći nego u prethodnim godinama. Nakon višegodišnje pauze, objavili smo i uspješno radili na realizaciji Konkursa za sufinansiranje nacionalnih naučnoistraživačkih projekata, sa budžetom od 2,3 miliona eura, čije rezultate očekujemo ovih dana", navodi Šćepanović.

Bivša ministarka dodaje da je ovim konkursima prethodilo usvajanje seta pravilnika, a nedavno je započet i rad na izmjenama Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti, paralelno sa radom na novoj Strategiji naučnoistraživačke djelatnosti.

Prva smo država van EU koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije

U oblasti inovacija ponosna je na izuzetno uspješnu implementaciju Strategije pametne specijalizacije (S3).

"Prva država smo van EU koja je usvojila ovu strategiju, a naša politika inovacija zasnovana je upravo na ovom EU konceptu i dobijamo sve pohvale kako za realizaciju Strategije i Operativnog programa pametne specijalizacije, tako i za jačanje inovacionog eko-sistema. U julu ove godine je usvojen novi Program za inovacije (2023-2027). Priveden je kraju rad na izmjenama Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. Fond za inovacije Crne Gore je u veoma kratkom roku, od oko godinu dana, postao potpuno operativan, tako da je već u 2023. godini preuzeo kompletno sufinansiranje nacionalne inovacione djelatnosti, kroz konkurse ukupne vrijednosti tri miliona eura (dva miliona iz budžeta MNTR + 1 miliona eura kroz zajednički program sa MERT i MKI). MNTR je u 2023. godini nastavilo da iz svog budžeta sufinansira učešće u međunarodnim programima za inovacije, kao što su EUREKA i Horizont Evropa. IPC Tehnopolis i Naučno-tehnološki park Crne Gore takođe uspješno realizuju svoje programe rada u periodu 2022/23. godina", naglasila je Šćepanović.

Na planu međunarodne saradnje u oblasti nauke i inovacija, potpisan je novi Petogodišnji program saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), od koje Crna Gora dobija višemilionska sredstva kroz opremu i projekte. Potpisan je i Manifest o frankofonoj naučnoj diplomatiji.

U ovoj godini je počela realizacija novih ciklusa bilateralne naučno-tehnološke saradnje sa Slovenijom (30 projekata) i sa Italijom (5 projekata velike važnosti). Ovih dana je završen konkurs za projekte sa Austrijom, a u pripremi su konkursi za projekte sa Kinom i Bosnom i Hercegovinom.

Inicirano je potpisivanje sporazuma i/ili pokretanje projekata naučno-tehnološke saradnje na osnovu postojećih sporazuma sa Španijom, Njemačkom, Poljskom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom, Hrvatskom itd.

Rad ministarstva otežavao tehnički mandat Vlade, nedostatak kadrova i sajber napadi

Šćepanović naglašava da je zadovoljna postignutim, a izvjesne poteškoće u radu su bili za nju izazovi.

"Koliko god to neobično zvučalo, novac nije bio glavni problem u radu MNTR. Uz veliko razumijevanje Ministarstva finansija, te podršku premijera i Vlade, uspjeli smo da obezbijedimo značajno nacionalno ulaganje u nauku i inovacije, čak i u drugoj polovini 2022. godine, kroz rebalanse Budžeta Crne Gore, a pogotovo u 2023. godini, za koju su budžetska sredstva MNTR blizu devet miliona eura (gotovo 65% uvećan budžet u odnosu na nekadašnji najveći budžet resornog Ministarstva nauke, iz 2020. godine), a ukupno nacionalno ulaganje u nauku i inovacije preko 10 miliona eura. Prilikom pripreme budžeta za 2024. godinu, 43. Vlada je planirala da nastavi trend porasta ovih sredstava, opredjeljivanjem iznosa od blizu 14 miliona eura za budžet MNTR u narednoj godini", naglasila je Šćepanović.

Izazovi su bili limitirani vremensko-ljudski resursu MNTR, kao i ogromne poteškoće u radu u drugoj polovini 2022. godine, uzrokovane sajber-napadom na informacionu infrastrukturu državne uprave, kada su 3-4 mjeseca funkcionisali bez službenih računara, e-mail-a i interneta.

"Nije jednostavno raditi kad ne znate koliko vremena imate na raspolaganju, a u takvom modu je 43. Vlada funkcionisala tokom 14,5 mjeseci tehničkog mandata, nakon 3,5 mjeseca redovnog mandata. Takav režim izuzetno otežava svako strateško planiranje aktivnosti – i kratkoročno, a pogotovo dugoročno. Nas u MNTR to nije paralisalo, nismo dozvolili sebi prazan hod, već smo planirali i uspješno realizovali svoje aktivnosti, vjerujući da će ih naredna Vlada prepoznati kao vrijedne i nastaviti, kad god da ona bude formirana. Nije jednostavno organizovati rad jednog ministarstva u kojem je broj zaposlenih službenika manji od polovine broja sistematizovanih radnih mjesta, a postupak zapošljavanja u državnoj upravi je beskrajno spor i traje 5-6 mjeseci. Stoga sam izuzetno ponosna na malobrojan tim MNTR (u svakom trenutku oko 25 radno aktivnih službenika), vrijedne i posvećene kolege, kojima nije nedostajalo entuzijazma, kreativnosti, strpljenja i volje za rad, čak i u gotovo nemogućim uslovima tokom mjeseci nakon sajber-napada. Smatram se privilegovanom što sam imala priliku i da radim i da se družim sa njima", istakla je Šćepanović.

Bivša ministarka naglašava da je činjenica da veličina naše države podrazumijeva određene limite u svakoj oblasti, pa i u naučno- inovacionoj djelatnosti, ali smatra da ne treba da se gledamo kao takmičar u naučnoj trci i upoređujemo sa drugim državama – ko će prije, više, bolje (po)stići.

"Mi treba da jačamo svoje kapacitete i ljudske i institucionalne, kako bi naši istraživači bili dobrodošli da se uključe u istraživačke timove nekih drugih institucija, a istraživači iz drugih država poželjeli da gostuju kod nas. Stoga su prioriteti MNTR bili upravo jačanje individualnih i institucionalnih kapaciteta – snaženje naših istraživača i naučnoistraživačkih ustanova, kroz različite instrumente i linije podrške, kako u finansijskom smislu, tako i u smislu međunarodnog umrežavanja. A o njima smo odlučivali u dogovoru sa zajednicom, osluškujući njene potrebe i tražeći prostor/način za poštovanje njenih zahtjeva", navodi Šćepanović.

Ističe da godinama Crna Gora nije imala nacionalne naučnoistraživačke projekte, te su odlučili da ih podstaknu konkursom ukupnog budžeta od čak 2,3 miliona eura, što je oko dva puta veće ulaganje nego ikada ranije u Crnoj Gori. Rezultat je da je čak 95 prijava na Konkurs prošlo administrativnu provjeru i upućemo na evaluaciju.

"Raduje ovakav odziv zajednice, iako je toliki broj prijava rezultirao malo dužim trajanjem postupka evaluacije, od strane nezavisnih eksperata iz drugih država. Vjerujem da će rezultati uskoro biti objavljeni, te da će realizacija najupješnijih projekata uspješno početi od 1. januara 2024. godine, kako je planirano", navodi Šćepanović.

Naučna afirmacija može biti postignuta i van Crne Gore

Šćepanović ističe i da Crna Gora itekako može iznjedriti naučnike svjetskog ranga, pri čemu oni mogu biti afirmisani i radeći u Crnoj Gori, što potvrđuje činjenica da ove godine na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji 2% najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, imamo čak sedam profesora Univerziteta Crne Gore.

"Naravno, naučna afirmacija može biti postignuta i van Crne Gore, o čemu svjedoče uspjesi naše dijaspore svih uzrasta – od uspješnih studenata i doktoranada, te mladih postdoktoranada, do naučnika sa višedecenijskim radnim stažom. Svi oni pomažu napredak Crne Gore, bez obzira što neki od njih nisu fizički ovdje. Zato nam je jako bitno da njegujemo i jačamo veze sa naučnom dijasporom. Sa druge strane, svakoj državi, pa i našoj, značajno je da čuva svoju mladost, da ima svoje mlade generacije u svim djelatnostima, pa i u nauci. Stvorimo im dobre uslove za rad, za obavljanje naučnoistraživačke djelatnosti. Upravo sa takvim razmišljanjem i ciljem je MNTR već u 2023. godini, kroz pomenuti Konkurs za nacionalne naučnoistraživačke projekte, preduzelo prve korake i omogućilo zapošljavanje mladih istraživača. A za 2024. godinu, MNTR je planiralo nove programe sufinansiranja mladih istraživača i njihovog rada, kao što su sufinansiranje individualnih doktorskih i postdoktorskih istraživanja na ustanovama u Crnoj Gori, čime bi im bi im bio omugućen radni angažman sa punim radnim vremenom posvećenim upravo i samo istraživanju", istakla je Šćepanović.

Na pitanje koje su to naučne oblasti u kojima bi valjalo više ulagati i posvetiti im više pažnje sa državnog nivoa, Šćepanović ističe da je zadatak i jedan od osnovnih ciljeva pri izradi strateških dokumenata da prepoznaju prioritetne oblasti, ali da prioritete uvijek treba uskladiti sa realnim kapacitetima društva, odnosno zajednice.

"Logično je usklađivanje prioritetnih oblasti, energija i održiva životna sredina; održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane; održivi i zdravstveni turizam; ICT. Pri definisanju prioritetnih naučnih oblasti, takođe treba uzeti u obzir postojeći potencijal i osnovu za dalji razvoj, u smislu postojanja npr. doktorskih studija iz te oblasti na crnogorskim ustanovama visokog obrazovanja. Ovdje uočavamo uzročno-posljedičnu vezu, pa treba biti oprezan, da ne upadnemo u zamku totalnog 'gušenja' nekih novih oblasti, samo zato što možda trenutno nemamo kadar, labaoratorije, doktorske studije. Dakle, i njima treba dati šansu i mogućnost za razvoj, ali postepeno, ne da budu među glavnim strateškom oblastima, već, recimo, onako kao što smo planirali za Program podsticanja istraživanja svemira i razvoja povezanih tehnologija, iniciran upravo u mandatu 43. Vlade Crne Gore, čije su polazne tačke mapiranje potencijala i interesovanja u CG, kao i pomoć stranih eksperata, kako bismo uopšte mogli u budućnosti sistemski razvijati tu naučno-inovacionu oblast.

U nauci ništa se ne dešava preko noći, kontinuitet podrške neophodan

Šćepanović naglašava da je kontinuitet u ovoj oblasti izuzetno značajan, jer u naučnoistraživačkom i inovacionom radu ništa se ne dešava preko noći, već se uvijek radi o dugotrajnim procesima. Potrebna je odgovarajuća pomoć, odnosno podrška države u različitim fazama njihovog istraživačko-inovacionog rada.

"Bitno im je da imaju izvjesnost, da mogu računati da će im na raspolaganju biti određeni vidovi podrške kad im zatrebaju, što nije nužno sufinansiranje, već može biti i mentorstvo, umrežavanje sa drugim istraživačima/ustanovama, uključivanje u međunarodne projekte, za šta opet država treba da stvori odgovarajući osnov – pristup fondovima i programima, saradnju sa međunarodnim organizacijama. Jako je bitno istraživačima i inovatorima da imaju osjećaj da se mogu osloniti na svoju državu, bez obzira na redni broj Vlade. To se obezbjeđuje kreiranjem zdravih dugoročnih politika u oblasti nauke i inovacija, kroz strategije, programe, akcione planove, koji će imati “svoj život”, uspješnu implementaciju i realizaciju, bez obzira na promjene Vlade, jer će biti imperativ za svaku Vladu kad ih zajednica prihvata i podrazumijeva njihov kontinuitet, a to jeste slučaj kad zajednica učestvuje u njihovom kreiranju, kako je to radilo MNTR. I ovo je veoma značajan faktor u nastojanju da se smanji “brain drain” (odliv mozgova), pa čak i preokrene u “brain gain” (priliv mozgova). Istraživači i inovatori cijene stabilnost, koju će im obezbijediti kontinuitet u sprovođenju kvalitetnih dugoročnih politika razvoja nauke, istraživanja i inovacija", kaže Šćepanović.

Novo ministarstvo da nastavi započeto i ponudi nove korisne inicijative

Iako bi, dodaje, najviše voljela da 44. Vlada Crne Gore već od samog početka svog rada ima Ministarstvo visokog obrazovanja, nauke i inovacija, po ugledu na brojne primjere u EU, na što naučno-inovaciona zajednica i MNTR ukazuju već nekih 15-16 mjeseci, a ne da takvo ministarstvo bude u najavi tek za godinu dana, vjeruje i očekuje da će sve što je započeto u, sada već bivšem, Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja biti nastavljeno i uspješno završeno u postojećem Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

"Očekujem da će novo ministarstvo realizovati dobar dio planova koje je MNTR imalo za predstojeći period, budući da su i započete i planirane inicijative/aktivnosti MNTR naišle na veliku podršku naučno-inovacione zajednice, kao i da su zavrijedile visoku ocjenu EU. Takođe vjerujem i da će 44. Vlada Crne Gore, bez obzira na naziv i ostale nadležnosti resornog ministarstva, imati i širok dijapazon svojih značajnih i korisnih inicijativa u oblasti nauke i inovacija, koje će zajednica takođe pozdraviti. A svi skupa ćemo biti zadovoljni ako nastavimo sa ovako dobrim ocjenama za Poglavlje 25 u Izvještajima EU o napretku Crne Gore, te da najbolja ocjena kroz proces EU integracija označi put naše pune integracije u Evropski istraživački prostor i Evropski milje inovacija, odakle će naša zajednica uzeti najbolje za sebe", zaključila je Šćepanović.