[ Tufik Softić ]

MALE ELEKTRANE

Država ne mari za ekocid u NP Prokletije

Udruženje drvoprerađivača Plava ocijenilo je da izgradnja malih hidroelektrana u srcu Nacionalnog parka Prokletije 2016. godine predstavlja organizovani kriminal, na koji već sedam godina niko nije reagovao, a čak je tu i pokušaj da se sve prepusti zaboravu. Iz ovog udruženja su podsjetili kako su oni zatražili da se čitav slučaj preispita, kao i da smatraju i da bi specijalni državni tužilac tu sigurno imao posla.

"Ako preispitujemo odluke bivših vlasti kada se radi o malim elektranama, onda problem malih hidrolektrana u srcu Nacionalnog parka Prokletije treba da bude na prvom mjestu. Zato mi tražimo da se čitav slučaj aktuelizuje i da vidimo da li te male hidrocentrale mogu da ostanu tu gdje jesu“, kažu plavski drvoprerađivači.

Da su tajkuni bivših državnih vlasti zaposjedali rijeke na sjeveru Crne Gore gdje god je to bilo moguće, nije nepoznato, ali da je to bilo izvodljivo čak i u srcu jednog od nacionalnih parkova, zvuči za rubriku "vjerovali ili ne“.

Građanski aktivisti okupljeni oko Udruženja drvoprerađivača Plav naglašavaju da od kada su ovaj problem javno iznijeli, ni jedna ni lokalna ni državna institucija nije reagovala.

"Još jednom tražimo, i opet ćemo tražiti ako je potrebno, da se preispita ko je i pod kojim okolnostima prije sedam godina dozvolio da se u Nacionalnom parku Prokletije u cijevi stave tri rijeke pitke vode i izgrade dvije male hidrocentrale“, kažu u ovom udruženju.

Oni smatraju da je to nečuven slučaj u svijetu i da predstavlja najveći ekološki zločin koji je napravljen u Crnoj Gori. Podsjećaju da je te 2016. godine firmi „Kronor“ iz Podgorice neko dao koncesije za gradnju MHE na tri rijeke koje izviru u u NP Prokletije.

"To su rijeke Hridska i Babinopoljska iz kojih je voda dovedena do jedne hidrocentrale, kao i treća rijeka, Treskavička, na čijim vodama je izgrađena druga hidrocentrala“, pričaju aktivisti Udruženja drvoprerađivača Plav.

Oni objašnjavaju da su vodozahvati u strogoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, a zatim su te rijeke cijevima u dužini od više kilometara dovedene do mašinskih postrojenja, odnosno malih hidrocentrala, koje se nalaze u takozvanoj zoni zaštite nacionalnog parka.

"To su planinske i pitke rijeke, a cijevi su od azbesta. To, međutim, više nije ni bitno. Pitanje je kako je neko dozvolio da se izvode radovi u zoni nacionalnog parka? Kako je teška mehanizacija ušla u Nacionalni park Prokletije i ostavila za sobom tragove kao da je pala atomska bomba", kažu plavski droprerađivači.

Prema njihovim riječima, u to vrijeme su vršene i mnoge malverzacije oko imovinsko pravnih odnosa, na dionici kuda su postavljani stubovi za potrebe ovih malih elektrana.

"Mi znamo da je u Crnoj Gori izgrađeno dosta malih elektrana, ali nismo čuli za ovakav primjer. Zato i tražimo da se čitav postupak izdavanja koncesija i izdavanja saglasnosti za gradnju malih elektrana u nacionalnom parku preispita, od lokalnog nivoa, odnosno tadašnjeg rukovodstva nacionalnog parka i lokalnih vlasti u Plavu, do vrha države koja sebe naziva ekološkom“, ističu u ovom udruženju.

Nacionalni park Prokletije proglašen je 2009. godine, a tadašnje vlasti, od lokalnih do državnih, u sprezi sa tajkunima, dozvolile su gradnju malih elektrana u srcu ovog parka 2016. godine.

Te godine firmi "Kronor“ iz Podgorice neko je dao koncesije za gradnju malih elektrana na tri rijeke koje izviru u srcu nacionalnog parka. Prema riječima građanskih aktivista, ovaj slučaj je nečuven u odnosu na sve druge slučajeve i dozvole za gradnju malih elektrana u Crnoj Gori, upravo zbog činjenice jer se radi o nacionalnom parku.

"Zato mi mislimo da ovdje ima posla za Specijalno državno tužilaštvo. To je morala biti jaka sprega sa svim elementima organizovanog kriminala. Ako se tome dodaju i 250 hiljada koje su koncesionari imali obavezu da ulože u put koji vodi prema Hridskom jezeru i centralama,  a neko ih tih obaveza oslobodio, mnogo je razloga da se pokrene istraga“, kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav. 

Portal RTCG je pisao da je prema nešto ranijim podacima iz centralnog registra, vlasnik firme "Kronor“, koja je tada dobila koncesije za izgradnju malih hidroelektrana u NP Prokletije, kompanija „Kroling“. Vlasnik te kompanije bio je Željko Mišković, dok su po deset procenata imali "Normal kompani“ i "Mont hidro“. Vlasnik „Normala“ je bio Žarko Burić, a "Mont Hidra“ Predrag Bajović, šura nekadašnjeg premijera Igora Lukšića.

"Lokalna zajednica je pretrpjela samo štetu, a koristi nema nikakve, osim pojedinca. Zato i tražimo da se sve ponovo stavi pod lupu. Možda neko misli da će se taj ekocid zaboraviti? Mi u Udruženju drvoprerađivača trudićemo se da podsjećamo javnost i da se zločin nad prirodom ne zaboravi“, kažu plavski droprerađivači.

Za sve ove godine na ove okolnosti nijesu se izjašnjavali lokalni političari. U vrijeme kada su izgrađene male hidrocentrale u NP Prokletije, predsjednik opštine je bio iz Bošnjačke stranke, prije toga Demokratske partije socijalista. Aktuelni predsjednik opštine je iz Socijaldemokrata.