ТВЦГ

LAZAREVIĆ

Do kraja godine povećanje plata vojnicima

Vojnicima su plate u protekloj godini povećane dva puta. Drugo povećanje će, kako je u našoj emisiji "Stav" poručio načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević administrativno biti završeno do kraja godine. Emisiju posvećenu materijalnom položaju vojnika i stanju u vojsci, a u susret Danu vojske, emitujemo od 21 sat na Prvom programu.

"Vojska u kontinuitetu vrši poboljšanje uslova života i rada vojnika kroz opremanje i poboljšanje uslova u objektima. U ovoj godini skoro 20 miliona eura ulažemo u nove objekte što za smještaj ljudi, što za smještaj tehnike koju koristimo, što je veliki iskorak", kaže Lazarević.

Dodao je da smatra da je najveći promoter bilo koje ustanove zaposleni i ako je on zadovoljan uslovima rada i primanjima onda smo na dobrom putu, ako nije onda imamo ozbiljan problem.

Ulažemo velike napore za poboljšanje položaja vojnika

“U protekloj godini dana, Vlada je dva puta povećala primanja pripadnika Vojske Crne Gore, ukupno skoro 25 odsto”, istakao je načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Zoran Lazarević prilikom gostovanja u emisiji RTCG “Stav”, povodom Dana Vojske.

On je izrazio očekivanje da će se drugo povećanje zarada i administrativno verifikovati do kraja godine.

Odgovarajući na pitanje autora emisije i voditelja Saše Klikovca o materijalnom položaju pripadnika i pripadnica VCG, general Lazarević je naglasio da se ulažu veliki napori za poboljšanje tog položaja, i kada su u pitanju primanja, tako i uslovi rada.

“Politika Vlade i državnih organa je da se zarade u Vojsci Crne Gore poboljšavaju. Najniža primanja imaju vojnici po ugovoru, koja iznose 560 eura, ali će i taj iznos do kraja novembra biti povećan na oko 630 eura”, kazao je načelnik GŠ, ističući da se posebna pažnja posvećuje poboljšanju uslova rada, te da je samo u ovoj godini skoro 20 miliona eura uloženo u nove objekte.

Ukazujući da je modernizacija proces započet odmah nakon obnavljanja nezavisnosti države, te da je usko povezana sa procesom transformacije i prilagođavanjem bezbjednosnim izazovima, general Lazarević je kazao da će u periodu od 2018. do 2028. u modernizaciju Vojske biti uloženo oko 250 miliona eura kroz kreditne aranžmane.

“Nabavili smo nove helikoptere, bespilotne letjelice, minobacače, protivoklopne sisteme. Ostalo je još da instaliramo NATO radar, koji će biti dio kompleksa NATO kontrole vazdušnog prostora. Nadam se da smo pri kraju nabavke dva patrolna broda kojima ćemo ostvariti neuporedivo bolju kontrolu našeg mora. Riječ je o poboljšanju borbenih karakteristika, što nam je obaveza, u skladu sa NATO ciljevima sposobnosti”, istakao je načelnik GŠ.

Nedostatak poligona veliki izazov, opcija redovnog služenja vojnog roka zahtijeva široki konsenzus

Govoreći o planiranju razvoja ljudskih resursa u Vojsci Crne Gore, general je podsjetio da se naši oficiri već godinama školuju na prestižnim vojnim akademijama u inostranstvu, te da će se i dalje nastaviti sa približavanjem vojnog poziva kroz organizovanje Ljetnjeg vojnog kampa, koji se pokazao kao odlična inspiracija mladima da upišu vojne akademije.

Za sada se, kako je dodao, ne razmišlja o obnavljanju koncepta dobrovoljnog služenja vojnog roka, dok opcija redovnog služenja zahtijeva široki politički i društveni konsenzus sa jedne strane, ali i značajna materijalna ulaganja sa druge.

On je naglasio da nedostatak vojnog poligona na teritoriji Crne Gore veoma negativno utiče na operativnost pripadnika Vojske, pogotovo u kontekstu našeg pojačanog učešća u NATO aktivnostima u Bugarskoj i Latviji, kao i obaveze izvođenja zajedničkih vježbi sa partnerima i saveznicima na teritoriji Crne Gore.

“Toga su svjesni u našim državnim organima i računam da će se naći neki model. Teren na Sinjajevini jedini je, u potrebnim dimenzijama, u državnom vlasništvu. Svaki drugi prostor bi zahtijevao značajna ulaganja za kupovinu zemljišta”, kazao je general Lazarević, dodajući da smatra kako je priča oko Sinjajevine predimenzionirana, te da griješe svi oni koji Vojsku i njene aktivnosti doživljavaju ili predstavljaju kao opasnost za ekosistem.

Upitan da prokomentariše pad podrške članstvu u NATO, general je kazao da to može biti uslovljeno i širom bezbjednosnom situacijom zbog rata u Ukrajini, ali da je članstvo Crnoj Gori nesumnjivo donijelo brojne benefite, kako u odbrambenom, tako i u kolektivno-bezbjednosnom smislu.

“Često se ima percepcija da je samo Vojska u NATO-u. U Alijansi je cijela država. Doživljavam da svaki moj vojnik, ja lično, svaki policajac i pripadnik ANB-a, nije samo resurs Crne Gore, nego da je resurs Alijanse koji ima svoje obaveze”, kazao je general Lazarević.

Savjet za odbranu i bezbjednost, funkcionalnost i vanredne okolnosti

On je potvrdio da nefunkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, zbog upražnjene stolice predsjednika Skupštine Crne Gore, utiče i na stanje u VCG, jer je usporila procese napredovanja, premještaja i unapređenja oficira, budući da je riječ o nadležnostima Savjeta.

“Računam da će se to pitanje brzo riješiti i da će Savjet u skorijoj budućnosti naći način da promijeni određene odredbe Poslovnika o radu, te da se odluke donose većinom, tako da nećemo zapadati u ovakve situacije”, kazao je Lazarević.

Rat u Ukrajini ima ogromne i višestruke posljedice

General Lazarević je naglasio da rat u Ukrajini ima višestruke posljedice, pa čak i na proces nabavke nove opreme za Vojsku Crne Gore, odnosno na njenu modernizaciju.

“Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj. Crna Gora će i dalje podržavati Ukrajinu, a problem novih nabavki za našu Vojsku riješili smo kroz bilateralne međuvladine sporazume, težišno sa Slovenijom, ali i sa Italijom, tako da to prevazilazimo kroz njihove nabavke,” kazao je načelnik GŠ VCG.

On je ukazao i na opasnost širenja oružanih sukoba i na Balkan, gdje je bezbjednosna situacija pogoršana dešavanjima na Kosovu. “Računam da će svi ovi napori koji se ulažu od strane NATO i EU, a i državnika u regionu doprinijeti da do eskalacije ne dođe,” kazao je general Lazarević.

Ističući da naši vojnici u sastavu NATO borbenih trupa na istoku, u aktivnostima odvraćanja, pokazuju da ni Crna Gora ne sjedi skrštenih ruku, najavio je moguće povećanje njihove brojnosti na istočnim granicama Alijanse, u skladu sa dogovorima sa komandama NATO, kao i odlukama Skupštine Crne Gore.

Krizne strategije i sajber bezbjednost

Upitan da li Vojska Crne Gore ima kriznu strategiju u slučaju da, hipotetički, rat u Ukrajini na bilo koji način eskalira na prostor Zapadnog Balkana, on je kazao da su sve vrste odgovora na takvu vrstu krize ili prelaska na ratno stanje isključivo u okviru Alijanse, te da su sve naše strategije vezane za NATO dokumenta.

Govoreći o sajber bezbjednosti, načelnik GŠ je kazao da je Vojska Crne Gore na tom planu daleko ispred ostalih državnih institucija, za što je zaslužna i tehnička pomoć koju imamo od Alijanse i SAD-a.

On je naglasio da je NATO prepoznao sajber kao prostor operativnog ratovanja, a VCG, od samog početka postojanja, kao potencijal za ugrožavanje naše bezbjednosti.

“Otud, nakon svih ovih godina, kao rezultat imamo dobru zaštitu vojnog informatičkog sistema, što se pokazalo i tokom velikog sajber napada na naše državne institucije, prošle godine. Vojska Crne Gore, koja je od početka 2006. godine izgrađivana smisleno, smisleno je gradila i taj sistem i mi smo uspjeli da se zaštitimo. Sajber napad je pokazao koliko vrijednosti jedne države, ako je na pravom putu, zavise od institucija sistema”, zaključio je general Lazarević.