K. Jaнковић

UREĐAJI U UČIONICAMA

Pametne telefone ne treba zabraniti, već ih pametno koristiti

U Crnoj Gori ne treba razmatrati mogućnost da zabranimo djeci da unesu mobilne telefone u učionice, već treba da ih podstaknemo kako pametno da ih koriste i da ih ni u kom slučaju ne zloupotrijebe, kao što je to nedavno bio slučaj, kad je utvrđeno da je više od 500 maturanata diskvalifikovano jer su na eksternom testu iz maternjeg jezika prepisivali, rekao je u izjavi za Portal RTCG profesor u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, Miloš Popović.

Školarci u Holandiji od naredne godine, neće moći da unesu mobilne telefone kao ni tablet kompjutere i pametne satove, jer je tamošnja vlada ocijenila da ih ometaju pri učenju.

Popović, koji je profesor crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti komentarišući takvo rješenje, kaže da se ne bi zalagao da se telefoni potpuno zabrane u učionici jer oni nekad mogu da budu korisni.

Dobri primjeri iz prakse

Ispričao je primjer iz svoje prakse.

“Kada sa učenicima govorim o vrstama znakova na predmetu uvod u opštu lingvistiku, obično im na Viber grupu šaljem različite emodžije koje potom zajednički analiziramo kao dobre primjere ikoničkih znakova”, rekao je Popović.

Kako navodi, da bi bila konkurentna u stvarnosti 21. vijeka, škola neprestano mora da osavremenjuje svoj pristup učenicima.

“U tom kontekstu mobilni telefoni, kao platforme koje se danas mogu mjeriti sa kompjuterima i koje su dostupne većini učenika gotovo u svakom momentu, predstavljaju ozbiljan potencijal koji ne zahtijeva nikakva dodatna finansijska ulaganja. Zamislite jednu elektronsku provjeru znanja koju bi učenici radili koristeći svoje telefone ‒ nastavnik bi već na času mogao da ima uvid u postignuća đaka” naveo je Popović.

Kod nas su u mnogim našim školama đaci dužni da prilikom ulaska u učionicu odlože svoje mobilne telefone na predviđeno mjesto, ali ako nastavnik procijeni da se određeni vaspitno-obrazovni sadržaji mogu bolje obraditi uz upotrebu mobilnih telefona, može dopustiti učenicima da ih koriste.

Naš sagovornik ističe da je Gimnazija “Slobodan Škerović” prva u Crnoj Gori uvela ograničenje po pitanju upotrebe mobilnih telefona u školi. 

“Pitanje korišćenja mobilnih telefona tokom nastave u izvjesnom smislu je pogrešno pitanje. U vremenu tehnologije, kada vještačka inteligencija sve više prijeti da nadvlada humanu inteligenciju, najlakše je sve naše nedostatke i strahove projektovati upravo na nju. Mislim da upotreba mobilnih telefona u školama, kao uostalom i na drugim mjestima, sama po sebi nije sporna. Problem je u nama, to jest, u izborima koje u vezi sa tim tehnološkim dostignućem pravimo”, obrazložio je Popović.

Treba da mijenjamo svijest

Napominje da treba ograničiti upotrebu mobilnih telefona ako ih đaci koriste tokom časova za nešto što u datom momentu nije predviđeno nastavnim ciljevima.

“Iz ovdašnje prosvjetne prakse znam da su takve situacije u učionicama česte. Učenici nakon toga imaju poteškoće da savladaju obrađeno gradivo. Treba razlikovati neadekvatnu upotrebu mobilnih telefona od njihove zloupotrebe za postizanje boljih rezultata na različitim internim i eksternim testiranjima. Ekstreman vid takvog djelovanja imali smo priliku da vidimo kod nas na nedavno održanom maturskom ispitu iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti. Osim zloupotrebe svjedoči o tome da se nalazimo u terminalnoj fazi jednog problema. Da li to znači da treba u potpunosti zabraniti telefone u školama, ostaje da se razmotri u narednom periodu”, naveo je Popović.

Suština rješenja, kako napominje, ne leži samo u zabrani korišćenja mobilnih telefona tokom nastave i eventualnim kaznama za njihovu upotrebu, već i u promjeni svijesti.

“Posebno je to važno shvatiti kada govorimo o sistemu koji teži vaspitanju i obrazovanju. Od onoga koliko uspijemo đacima da objasnimo da je svaki čas mogućnost da postanu pametnija i cjelovitija ljudska bića, toliko će oni biti otporniji na negativne uticaje savremenih tehnoloških izazova”, zaključuje Popović.

U junu naše društvo palo na ispitu

Najdrastičniji primjer zloupotrebe prepisivanja u našoj državi desio se početkom juna, kada je utvrđeno da je više od 300 od ukupno 500 maturanata pisalo identične netačne odgovore na pojedina pitanja iz eksterne mature. Nulu su dobili i neki đaci generacije.

Revoltirani takvim ishodom polaganja, đaci i roditelji protestovali su ispred Ministarstva prosvjete koje je potom Ispitnom centru sugerisalo da Komisija ponovo pregleda i boduje testove.

Nakon što je Ispitni centar odbio taj zahtjev, Vlada je 5. juna smijenila direktoricu Centra Draganu Dmitrović i Upravni odbor. Premijer Dritan Abazović, koji je dao ovlašćenje za smjenu Dmitrović, rekao je tada da onaj ko nije spreman da preuzme odgovornost, treba da ide kući.

Ministar obrazovanja u Holandiji Robert Dijkgraf obrazlažući odluku o zabrani upotrebe telefona u školama, rekao je da se ograničavanjem vremena koje djeca provode ispred ekrana poboljšavaju njihove kognitivne sposobnosti i koncentracija.

Ipak, i tu će biti izuzetaka, a oni se odnose na učenike sa medicinskim potrebama ili invaliditetom, kao i časove koji su fokusirani na digitalne vještine.

"Iako su telefoni isprepleteni s našim životima, ipak im nije mjesto u učionici. Učenici se moraju fokusirati, treba im se pružiti prilika da dobro uče. Naučna istraživanja su pokazala da mobilni telefoni to ometaju", rekao je Dijkgraf.

Na kraju školske 2024/2025. godine će biti obavljena analiza koja će pokazati da li su pravila dala rezultate i da li je potrebno zakonski zabraniti uređaje.

Finska je takođe donijela sličnu odluku prošle sedmice. U Engleskoj i Francuskoj je takođe predložena zabrana telefona u školama.