М.М.

VOJINOVIĆ

"Obaviće se procjena u kojim školama treba povećati broj psihologa i pedagoga"

U Skupštini Crne Gore održava se 70. sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje povodom konsultativnog saslušanja na temu „Rizik, uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je formirana Komisija koja će procijeniti na osnovu broja učenika u određenim školama gdje treba povećati broj psihologa i pedagoga. 

Komisija će razmotriti i mogućnosti da u onim školama u kojima trenutno na osnovu normativa ne postoje psiholozi i pedagozi, da se nađe način na koji se mogu angažovati i uključiti u ove aktivnosti.

"Vjerujemo da će u skorije vrijeme pojaviti stručna lica koja će raditi isključivo u školama kako bi uradili sve kada je u pitanju prevencija nasilja", istakao je Vojinović.

Do sada šest telefonskih prijava vršnjačkog nasilja

Vojinović je napomenuo da od 4. maja funkcioniše besplatna telefonskog linija za prijavu nasilja.

Do sada je bilo, kako je kazao Vojinović,  osam poziva i jednu govornu poruku.  Šest poziva se odnosilo na prijavu vršnjačkog nasilja.

"Imamo klasifikaciju nasilja po vrsti, četiri prijave su se odnosile na kombinovano fizičko i verbalno nasilje, jedna na fizičko, verbalno i sajber nasilje i jedna prijava na isključivo fizičko nasilje", objanio je Vojinović.

Napomenuo je i da je 8. maja licencirana policijska akademija gdje se može steći stručna kvalifikacija asistenta u prevenciji nasilja i vandalizma.

Direktor centra za autizam razvojne smetnje i dječju psihijatriju Ivan Krgović kazao je da je evidentan porast nasilja među djevojčicama na društvenim mrežama.

"Na zapadu su isto primijetili da društvene mreže utiču loše na nasilje, i roditelji moraju da preuzmu odgovornost u vidu da slušaju djecu i prate njihovo ponašanje", kazao je Krgović.

Kazao je da ne postoji vakcina kako bi odjednom popravili i uticali na djecu i popravili njihovo ponašanje.

"Ne može da bude dimenzijalno rješenje, postoje kulutrološki, psihološki i psihijatrijski obrasci gdje negdje možemo da djelujemo simptomatski", istakao je on.

Psihoterapija, kako kaže, ima značajno veći efekat i zato je dobar predlog koji je usvojen da se poveća prisustvo psihologa i pedagoga u školama.

"Ni na zapadu nijesu riješili problem vršnjačkog nasilja, ali mi moramo učiti od drugih i slijediti neke dobre modele, skandinavske zemlje poput Islanda i Finske dobri su primjeri, oni su raznim programima uspjeli da smanje vršnjačko nasilje", poručio je Krgović.

Naglasio je da se moraju jačati službe koje su jako bitne, da su potrebni specijalni pedagozi i kadrovska rješenja za za Dječiji dom Mladost Bijela Herceg Novi.

Psiholog Melisa Hot istakla je da je neophodno uspostaviti saradnju između porodica i škole.

"Porodica je ključna, jako je važna saradnja porodice i škole kako bi uticali na rješenje ovog problema", kazala je Hot.

Poručila je da moramo ozbiljno da radimo na prevenciji, i da ne postoji sistem koji pruža porodičnu psihoterapiju.

"To je nedostupno, porodice to obično moraju da plaćaju, a jako je važno da se cijela porodica uključi u psihoterapije", kazala je Hot.

Poručuje da se škola najčešće uzima kao mjesto gdje se vrši vršnjačko nasilje jer je u suštini najbrojnija zajednica, ali moramo naglasiti da se nasilje dešava i van škole.

"Složeni su faktori koji dovoode do rizika nasilja.. pored toga što se nasilje uči, imamo i sredinske faktore, biloške, sinergija između geneckih faktora i porodice. Naislje se dijeli na direktno i indirektno, odnosno kad nasilnik direktno fizički napad žrtvu ili da se žrtvi ugrožava društveni status", objasnila je Hot.

Naglasila je da su potrebna su istraživanja koja će nas uputiti na to šta determiniše nasilnike i žrtve.

Predsjednica Unije srednjoškolaca Lana Lješković kazala je da je potrebno pronaći rješenje u vidu policajca, da li u dvorištu škole ili u kvartovima.

"Barem jedan za nekoliko škola, pa da se usklade odmori, kako bi moglo službeno lice da sprovodi prevenciju nasilja", istakla je Lješković.

Naglasila je da moramo poraditi na većoj dostupnosti i informisanosti o održavanju mentalne higijene.

Kazala je da je potrebno uvođenje barem jednog obaveznog razgovora djece sa psihologom tokom godine.